Honoré de Balzac

Prije 225 godina rođen je jedan od najvažnijih pisaca svjetske književnosti

Možemo ga smatrati prvim modernim profesionalnim piscem. Utemeljio je tzv. kritički ili društveni realizam. Pisao je romane u kojima se ispoljava sva njegova pripovjedačka snaga.
Kultura / Knjige | 20. 05. 2024. u 11:15 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: linternaute.fr / Honoré de Balzac (Tours, 20. svibnja 1799. - Pariz, 18. kolovoza 1850.)

Honoré de Balzac, jedan od najvažnijih francuskih i europskih književnika, rođen je prije 225 godina, 20. svibnja 1799. u Toursu u središnjoj Francuskoj.

Duhovni je začetnik europskoga realizma. Prikazao je više od 2000 likova iz svih slojeva francuskoga društva te ekonomske, političke, socijalne i kulturne uvjete svojega doba. Sva ta djela čine cjelinu pod nazivom "Ljudska komedija".

Posebno mjesto u njegovu opusu zauzimaju "Škakljive priče", primjer tipične francuske erotske tragikomike zvane "galski humor".

U Parizu je završio pravo, ali se posvetio književnosti. Počeo je pisati u dvanaestoj godini pokušavajući u Parizu napraviti brzu karijeru.

Njegovi roditelji protivili su se književničkom zanatu, smatrajući da se neće moći materijalno osigurati. Prvim svojim radovima, Balzac ne samo da nije postao slavan nego nije bio ni zapažen.

Razočaran prvim neuspjesima i željom da što prije stekne popularnost i društveni ugled, ulazi u neuspjele investicije, te se opterećuje dugovima za cijeli život. 

Foto: modele-lettre-gratuit / Cijela "Ljudska komedija" svojim naslovom odaje da je zamišljena kao 'zemaljska' replika "Božanstvenoj komediji" 

Ipak, Balzac nije klonuo duhom. Možemo ga smatrati prvim modernim profesionalnim piscem. Utemeljio je tzv. kritički ili društveni realizam. Piše romane u kojima se ispoljava sva njegova pripovjedačka snaga.

Prije njegovog pisanja svakidašnji život običnog čovjeka smatran je nedostojnim književne obrade. A Balzac je uradio upravo to - opisao je sve klase: plemstvo koje nezadrživo propada, buržoaziju koja se uzdiže u težnji za stjecanjem novca i položaja, sitnu buržoaziju, lihvare i zelenaše, seljake koji su uklješteni između veleposjednika i seoskog kapitala.

Svim je svojim pripovijetkama i romanima Balzac dao zajednički naziv - Ljudska komedija. U njoj je dao vjernu sliku francuske buržoazije koju je mrzio. Sa simpatijama je gledao na plemstvo i sam je želio uspjeti u društvu. To mu je uspjelo tek potkraj života kada se oženio bogatom aristokraticom (Poljakinjom Hanskom).

No te simpatije, koje su ga vezale uz plemstvo, nisu mu smetale da u svojim književnim djelima kaže istinu o tom društvu u kojem feudalci moraju propasti, a uzdiže se krupna buržoazija. 

Balzac je prijelazna figura između romantizma i realizma - s jedne se strane u njegovim djelima pojavljuju melodramatične fabule, retorika, romantične strasti, divlji individualizam, dok s druge strane unosi brižljivo dokumentirane, detaljne studije društvenog života, s točnim i autentičnim podacima.

Najvažnije djelo mu je "Ljudska komedija", grandiozna epopeja u kojoj, po uzoru na Dantea, nastoji sistematski, klasificirati panoramu svojih suvremenika iz tadašnjeg društva.

To je serija od 92 romana, s često sličnim ili istim likovima, koje je možda susretao oko sebe, a dijele su u tri grupe: Analitičke studije, Filozofske studije i Studije iz društvenog života.

Najpoznatija djela su mu: "Otac Goriot", kao prvo realistično djelo, "Seoski liječnik", "Sjaj i bijeda kurtizana" te "Eugenie Grandet".

Balzac je neumorno radio 16 - 17 sati dnevno, tjednima se nije micao iz sobe. Živio je u stalnoj borbi sa životnim nevoljama, borio se s povjeriocima, izdavačima koji su tražili naplaćene, obećane, a nenapisane romane.

Njegov život, pun životne borbe s jedne i neobuzdane energije s druge strane. Oženio se nekoliko mjeseca prije smrti koja je došla 18. kolovoza 1850. Još za života je postao slavan pisac, a njegov plodan rad zaustavio se iste godine u velikoj borbi između života i smrti.

Sahranjen na groblju Père-Lachaise u Parizu. (Izvor: Wikipedia) 

Video: Lost Illusions (2021) - Honoré de Balzac, Xavier Dolan, Benjamin Voisin

Balzacove izreke

Kad nas ljube, žene nam opraštaju sve, čak i naše zločine, a kad nas ne ljube, ne opraštaju nam ništa. Čak ni naše vrline.

Arhitekti svoje greške pokrivaju mramorom, liječnici zemljom, a žene dekolteom.

Dobar brak bi bio između slijepe žene i gluhog muškarca.

Ljubav je kao rat: započinješ kada želiš, a napuštaš kada iznemogneš!

Ako čovjek zaroni do dna naslade, iznijeti će odande više šljunka nego bisera.

Tko traži odlikovanje, nije ga zaslužio, a tko ga je zaslužio, njemu nije potrebno.

Lopov počinje time što predstavlja da laž liči na istinu, a završava time što istina liči na laž.

Kada bismo znali strahotu i težinu laži, progonili bismo je ognjem prije nego druge zločine.

Birokracija je divovski mehanizam kojim upravljaju mali ljudi.

Iza svakog velikog bogatstva leži veliki zločin.

Kopirati
Drag cursor here to close