U središtu mu je orijentalna duhovnost
Prije 35 godina poginuo je Ćamil Sijarić, pripovjedač magičnoga realizma
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Bosanskohercegovački književnik Ćamil Sijarić na današnji je dan prije 35 godina, 6. prosinca 1989. stradao u prometnoj nesreći u Sarajevu.
Rođen je u Šipovicama, Sandžak, 18. prosinca 1913. godine, a osnovnu školu je završio u Godijevu kod Bijelog Polja. Potom od 1927. do 1935. godine pohađao Veliku medresu kralja Aleksandra u Skoplju iz koje je istjeran zbog političkih aktivnosti.
Školovanje je nastavio u Vranju i u tamošnjoj gimnaziji maturirao 1936. godine, a diplomirao na Pravnom fakultetu u Beogradu 1940. Radio je kao sudski činovnik u Sarajevu, Mostaru, Bosanskoj Gradiški i Banjoj Luci, a od 1947. bio je urednik u književnoj redakciji Radio Sarajeva.
Njegove pripovijetke (Ram-Bulja, 1953; Zelen prsten na vodi, 1957; Naša snaha i mi momci, 1962; Sablja, 1969; Na putu putnici, 1969; Kad djevojka spava, to je kao da mirišu jabuke, 1973; Francuski pamuk, 1980; Rimski prsten, 1985) i romani (Bihorci, 1956; Kuću kućom čine lastavice, 1962; Mojkovačka bitka, 1968; Konak, 1971; Carska vojska, 1976; Raška zemlja Rascija, 1979) tematski su vezane uz zavičajnu sredinu.
Davno je umro naš bubnjadžija
Noću –
Kad tišina groblje pokrije,
Kad vjetrovi ne huje,
Može da se čuje
Kako bubnjadžija mrtvima
U bubanj bije.
Tad kao da niko ni umro nije.
Tad razdaljina između njih pod
Zemljom i nas gore
Veća nije
Od dvije
Palice bubnjadžije
U središtu im je orijentalna duhovnost i senzibilnost sandžačkih Bošnjaka, a odlikuju se pripovjednim postupcima magičnoga realizma. Ćamil Sijarić spada u red najznačajnijih bošnjačkih pisaca.
Pisac Zuvdija Hodžić je za njega rekao da je imao nevjerojatan dar usmenog kazivanja i da bi svaku svoju pripovijetku prvo ispričao, a tek onda zapisao.
Pročitajte još
Pisao je i putopise (Zapisi o gradovima, 1970; Herceg-Bosno i tvoji gradovi, 1986), a objavljene su mu i pjesničke zbirke Lirika (1988) i Koliba na nebu (1990).
Djela su mu prevedena na albanski, bugarski, estonski, engleski, francuski, njemački, mađarski, turski, poljski i ruski jezik.
Redoviti član Akademije nauka i umjetnosti BiH bio je od 1972. Bio je član i Crnogorske akademije znanosti i umjetnosti (CANU).
Zaboravio sam ljubavne riječi
Zaboravio sam ljubavne riječi
Koje sam ti onda šaptao.
Ali pamtim kako bi list
Odozgo s grane
Na tebe,
Na mene,
Pao.
Neću otići na ono mjesto.
Mogao bi list sa grane da pane
Kao i prije –
A tebe tu nije,
Ni mene.
