Bila je 16 godina mlađa od grofa
Sofija Andrejevna - žena koja je rodila 13 djece Lava Tolstoja
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Prije 180 godina, 3. rujna 1844. godine rođena je Sofija Andrejevna, supruga znamenitog ruskog književnika Lava Nikolajeviča Tolstoja.
Od njega je bila mlađa oko 16 godina, a rodila se nedaleko od Moskve. Rođeno ime bilo joj je Sofija Andrejevna Bers (Behrs), a otac joj je bio liječnik.
Tolstoja je Sofija upoznala kad joj je bilo oko 18 godina, a njemu 34. Ubrzo ju je zaprosio, a tjedan dana kasnije i oženio. Bili su zatim u braku sve do njegove smrti, tijekom punih 48 godina.
Ona je kao udovica poživjela još oko devet godina, a preminula je godinu dana nakon završetka Prvog svjetskog rata, u tadašnjoj sovjetskoj Rusiji.
Sofija Andrejevna rodila je svom suprugu čak 13-ero djece, od kojih je 8-ero doživjelo odraslu dob. Među odraslim potomcima bračnog para Tolstojevih bilo je pet sinova i tri kćeri.
Zanimljivo je da je Sofija Andrejevna uvelike pomagala svom suprugu u spisateljskom radu, time što mu je prepisivala i uređivala bilješke.
Opterećen svojim fizičkim izgledom
Inače, Lav Nikolajevič Tolstoj rođen je u mjestu Jasna Poljana u pokrajini Tula kao četvrto od petero djece. Njegova obitelj bila je plemićkog porijekla. Naime, titulu grofa njegovim precima dodijelio je u 18. stoljeću osobno Petar Veliki.
Tolstojevi roditelji umrli su dok je još bio dijete pa su ga stoga odgojili i za njega se brinuli rođaci. U svojoj 18. godini u prisustvu žena postaje stidljiv navodno opterećen svojim fizičkim izgledom.
Bio je zaljubljen u Aleksandru, sestru svoga prijatelja, zatim u jednu udanu ženu, pa nakon toga u nasmijanu Zinaidu, prijateljicu svoje sestre Marije. Udvarao se damama, spavao sa sobaricama.
Tako je zavolio mladu i lijepu šesnaestogodišnju sluškinju. Naslutivši tu avanturu njegova tetka je otjerala tu malu ljubavnicu, koja je propala i ubrzo umrla tragičnom smrću.
Odao se porocima
Odao se raznim porocima kao što su alkohol, a zatim kockanje zbog koje je izgubio veliki dio posjeda i nekoliko kuća.
Kasnije, nakon nekoliko ozbiljnih veza koje su mogle završiti brakom, Tolstoj je otkrio svoje simpatije prema Sofiji, kćeri Ljubove Isljeneve. Tako će doći i do prosidbe.
Tolstoj je zakasnio na vjenčanje sa Sofijom kojoj je i pokazao svoj dnevnik. Sa zakašnjenjom od nekoliko sati stigao je i brak je sklopljen. Može se reći da je u to vrijeme njihova ljubav bila jaka i obostrana.
Sofijina mlađa sestra Tanja često je dolazila na njihovo imanje. U to vrijeme, koje se može nazvati vremenom Tolstojeva stvaralaštva,Tanja je imala velikog utjecaja. Pisac je volio dugo pričati s njom. Po njoj je navodno nastala Nataša Rostovuva iz njegova budućeg romana Rat i mir.
Kad je Sergej, stariji Tolstojev brat, ponudio ruku Tanji, Sofija se naročito radovala jer je bila ljubomorna na svoju sestru čije je društvo njen muž i previše volio.
Pročitajte još
Manija bježanja od supruge
U to vrijeme imao je i sekretaricu koja mu je mnogo pomagala u njegovu radu, ali na Sofijino inzsitiranje da je otpusti Tolstoj je popustio kako se ne bi prepirao.
Kako su godine njihova braka prolazile oni su se sve više međusobno udaljavali. Oboje su se osjećali odvojenim i usamljenim. Tolstoj joj nije imao što za predbaciti ali je sve manje tražio njeno društvo.
U to vrijeme hvata ga manija bježanja od svoje supruge. Pred kraj života pobjegao je od nje i njihovih trinaestero djece te umro na maloj seoskoj željničkoj stanici Astapovo 7. studenog 1910. godine zbog upale pluća.
Njegova djela kao što su "Ana Karenjina" te "Rat i mir" ubrajaju se među najvažnije romane ruskoga realizma i književnosti uopće.
Tolstoj je podignuo ruski roman na najvišu estetsku razinu i utjecao na kretanje žanra u svjetskoj književnosti.
Tolstojevi su romani postali i ostali stalnim izazovom filmskim redateljima i glumicama (Ana Karenjina C. Browna iz 1935. s G. Garbo, Rat i mir K. Vidora iz 1955. s A. Hepburn kao Natašom).
