Ljudi s mnoštvom adresa
Umrli na današanji dan: Književni nobelovci Elias Canetti i Czesław Miłosz
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Na današnji dan prije 30 godina preminuo je književni nobelovac Elias Canetti.
Rođen je 25. srpnja 1905. u bugarskome gradu Ruščuku (danas Ruse). Djetinjstvo i mladost obilježili su mu iznenadna smrt oca (1913) i česta mijenjanja mjesta života: Manchester (1911–1913), Lausanne (1913), Beč (1913–1916), Zürich (1916–1921), Frankfurt (1921–1924), Beč (1924–1938).
Iz Beča, u kojem je 1929. završio studij kemije i u kojem je 1935. objavio svoje najvažnije djelo, roman Zaslijepljenost (Die Blendung), Canetti 1938. pred nacizmom bježi u London.
Ondje se posvećuje pisanju svoje dugo planirane knjige, rasprave Masa i moć (Masse und Macht, 1960) te dvadeset godina gotovo ništa drugo ne objavljuje. Ipak, zahvaljujući kvalitetnom engleskom prijevodu Zaslijepljenosti (1946) te izvedbama svojih kazališnih komada, kao i poznanstvima s mnogim njemačkim i britanskim umjetnicima i znanstvenicima, ostaje i u to vrijeme prisutan u kulturnim krugovima.
Njegove posljednje tri knjige, autobiografsko-esejistička djela o djetinjstvu i mladosti u Beču Spašeni jezik (Die gerettete Zunge, 1977), Baklja u uhu (Die Fackel im Ohr, 1980) i Očijukanje (Das Augenspiel, 1985) donose mu veliku popularnost, pa i prije objavljivanja posljednje knjige trilogije prima Nobelovu nagradu za književnost (1981).
Elias Canetti umire 14. kolovoza 1994. u Zürichu, u kojem je proveo dvadesetak posljednjih godina života.
Poljski pjesnik i pisac, nobelovac Czesław Miłosz preminuo je prije 20 godina, 14. kolvoza 2004. u Krakovu.
Rođen 30. lipnja 1911. u Litvi, gdje je pohađao privatne škole, a kasnije gimnaziju u Vilniusu. Studirao je polonistiku i pravo.
U književnosti se javio manjom zbirkom poezije Poema o ukočenom vremenu. U svojim kasnijim djelima je stilski bio blizak Aleksandru Watu i njegovoj temi katastrofizma (koja se javila još kod Witkacyja), ali je Miłoszev katastrofizam imao manju dubinu u tragičnom doživljaju svijeta.
Osim toga je pokazivao zabrinutost za sudbinu kulture, zbog čega je pisao pjesme bez određenog sadržaja, te crpio teme iz primitivne i barbarske kulture tadašnjeg vremena, što se može vidjeti u njegovoj pjesmi Z Chłopa król (Kralj seljak).
U svom životu je mnogo proputovao, što zbog vlastitih razloga, što zbog vanjskih prilika odnosno neprilika. Međutim, za vrijeme Drugog svjetskog rata i dalje boravi u Varšavi, živeći pod lažnim imenom i s lažnim dokumentima, radeći u poljskoj književnoj polulegalnosti i pišući pjesme i eseje.
Nakon Varšavskog ustanka 1944. godine, koji je izbio protiv njemačke okupacije, sa ženom Janinom odlazi u tada slobodni Krakov, a od tamo uspijeva dobiti diplomatski posao u SAD-u, gdje boravi u New Yorku, a zatim u Washingtonu. Za vrijeme boravka u SAD-u nije se bavio književnošću.
Godine 1949. bez supruge ponovo dolazi u Poljsku, gdje mu oduzimaju putovnicu, nazivajući ga izdajicom. Nekako uspijeva dobiti nazad svoju putovnicu te odlazi u Francusku kao kulturno-politički emigrant tražeći politički azil, namjeravajući se vratiti obitelji u Ameriku.
Zbog toga ga i u Francuskoj nazivaju izdajicom i kukavicom te ga napadaju sa svih strana.
U političkom azilu je napisao svoje najpoznatije djelo Zasužnjeni um, za koje je 1980. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost.
Osim toga napisao je brojna druga djela od kojih su poznatija Dolina Issy (Dolina rijeke Isse, 1953. – 1955.), Rodzinna Europa (Rodbinska Europa, 1959.), Widzenia nad zatoką San Francisco (Priviđenja nad zaljevom San Francisco, 1969.), Ziemia Urlo (Zemlja Urlo, 1977.) i druge.
Izjava
Gospode Bože, volio sam džem od jagoda
I tamnu slast ženskog tijela
Kao i ledenu votku, sleđa u ulju,
Mirise: cimeta i klinčića.
Pa kakav sam ja onda prorok? Toliko je drugih
S pravom bilo odabrano, vjerodostojnih.
A tko da meni povjeruje? Jer vidješe
Kako se bacam na jelo, kako praznim čaše
I pohlepno se zagledam u vrat konobaričin.
S manama i njih svjestan. Žudan veličine,
Vješt da je opazim pa ma gdje bila,
Pa ipak, premda ne baš oštra vida,
znao sam što preostaje manjima, kao što sam ja:
Vašar kratkih nada, zborište oholica,
Nadmetanje grbavaca, književnost.
