Vjekoslav Karas
Na današnji dan prije 165 godina veliki slikar bacio se u hladnu Koranu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Prozvan je prvim ilirskim slikarom, a njegovo djelo ostalo je nenadmašni bljesak na tmurnom nebu hrvatske umjetnosti 19. stoljeća. Riječ je o Vjekoslavu Karasu koji je počinio samoubojstvo na današnji dan prije 165 godina, 5. srpnja 1858.
Vjekoslav Karas, vodeći hrvatski slikar prve polovice 19. stoljeća, rođen je 19. svibnja 1821. godine u Karlovcu.
Školovao se u Firenzi, Sieni i Rimu, uz potporu biskupa Haulika i pripadnika ilirskog pokreta čije je ideje prihvatio tijekom kratkog boravka u Zagrebu 1844. godine.
Slikao je biblijske prizore i sakralne teme, a iznimno je cijenjen kao portretist. Njegov stil najbolje prikazuje neorenesansna slika Rimljanka s lutnjom.
Karasovim najboljim djelom suvremenici su smatrali Portret Omer paše Latasa, naslikanog u Bosni i izloženog u Zagrebu, ali ta slika nažalost nije sačuvana.
Također su izgubljene Karasove brojne litografije prema portretima izrađene u Beču, kao i još neke slike nastale u Bosni. Slikao je i razne prizore iz pučkog života (Slunjanka, Trgovac iz Sinja, Oproštaj serežana…).
Od 1852. godine živi na relaciji Zagreb – Karlovac stvarajući niz zapaženih djela (Ana Krešić, Mijo Krešić, Dječak, Alojz Duquenois, Jozefina Barac-Bernardić).
Zbog nerazumijevanja okoline, sve većeg siromaštva i neuzvraćene ljubavi pada u sve veću depresiju te 1958. u rodnom Karlovcu u virovima hladne Korane samoubilački traži rješenje očaja i rezignacije.
Vjekoslav Karas za svog kratkog života bavio se i glazbom, skladanjem i pisanjem tekstova domoljubne tematike na talijanskom i hrvatskom jeziku.
