Vlaho Bukovac
Na današnji dan rođen je najpopularniji hrvatski slikar
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Jedan od najznačajnijih hrvatskih slikara Vlaho Bukovac rodio se na današnji dan, 4. srpnja 1855. godine u Cavtatu.
Na talijanskom se jeziku njegovo ime i prezime izvorno pisalo Biagio Faggioni, a promjena prezimena u Bukovac ozakonjena mu je tek u kasnim tridesetim godinama života.
Bukovac je stvarao u Zagrebu, Pragu i Parizu, a smatra ga se začetnikom hrvatske moderne.
Mladi Bukovac se amaterski počeo baviti slikarstvom u SAD-u, gdje je boravio sa stricem, a nakon povratka u Hrvatsku financijski ga je pomogao biskup Josip Juraj Strossmayer koji ga šalje na studij slikarstva u Pariz.
Godine 1880. otvara atelje u Parizu gdje pod pseudonimom slika portrete pripadnika visokog društva. Uz to redovito posjećuje domovinu gdje radi čuveni portret svog mecene J. J. Strossmayera.
Pročitajte još
Na nagovor Franje Račkog i Izidora Kršnjavog seli se u Zagreb te se uključuje u hrvatski umjetnički život i pokreće mnogobrojne projekte i institucije.
Tada nastaju njegova dva najpoznatija djela: Hrvatski narodni preporod iz 1898. (koji se danas nalazi na svečanom zastoru HNK u Zagrebu) te monumentalni Gundulićev san. Ostala njegova djela prožeta su povijesnim motivima, a slika portrete i pejzaže.
Bukovac nakon sukoba s Izidorom Kršnjavim seli u rodni Cavtat, a zatim u Beč. Iz Beča odlazi u Prag gdje je imenovan profesorom na Akademiji i na toj poziciji ostaje do kraja života.
Vlaho Bukovac, koga se danas smatra najpopularnijim hrvatskim slikarom, preminuo je 1922. u Pragu od posljedica moždanog udara.
