Vrlo uvjerljivi ljudi su izvrsni u svađanju te koriste ove 3 taktike

Tekst članka se nastavlja ispod banera

To je savjet Adama Granta, organizacijskog psihologa na Wharton školi Sveučilišta u Pennsylvaniji. Naučiti kako se učinkovito ne slagati - bez da jednostavno kažete "ne" - može ojačati vaše odnose i učiniti vas uvjerljivijima.

Ljudima se često govori da ponekad trebaju napraviti kompromise, posebno u romantičnim vezama, no na kraju ih upravo oni učine slabim, prenosi CNBC.

Učinkovita neslaganja ne moraju uzrokovati dugotrajan sukob: smireno izrazite svoje stajalište, iskreno saslušajte drugu stranu i uključite se u razgovor davanja i uzimanja, rekao je Grant.

"Iako je produktivno neslaganje ključna životna vještina, to je vještina koju mnogi od nas nikada u potpunosti ne razviju", napisao je Grant. "Mogućnost dobre borbe ne samo da nas čini civiliziranijima, već i razvija naše kreativne mišiće."

Učenje kako se ne slagati može poboljšati ili stvoriti nove ideje i izdvojiti vas kao originalnog mislioca, dodao je. Osim toga, učinkoviti vođe često su autentični i dobri u konstruktivnom vođenju teških razgovora, pokazuju istraživanja - što vam pomaže da održite reputaciju ugodne osobe koju vole suradnici i menadžeri.

Evo tri najbolja Grantova načina da postanete bolji u neslaganju:

Neka sukobi budu usmjereni na zadatak

Neslaganja se mogu podijeliti u dvije kategorije, rekao je Grant: sukobi zadataka i odnosa. Sukob zadataka fokusiran je na određeno pitanje: Koji je najbrži način da povećamo prihod naše tvrtke? Ili primjerice, u HBO-ovom "Obitelji Soprano", je li Tony Soprano bio dobar, zao ili moralno dvosmislen?

Problem u vezi često pripisuje identitet osobi: ako mislite da je Tony loš, ništa ne znate. Ako vam se ne sviđa moje rješenje za povećanje prodaje, tvrdoglavi ste. Te nas pretpostavke mogu spriječiti da krenemo naprijed i utjecati na produktivnost, napisao je Grant.

Ako možete braniti svoju tvrdnju – dok ste otvoreni za druge perspektive i fokusirate se na problem specifičnog zadatka umjesto na drugu osobu – možda ćete moći zajedno smisliti dodatna rješenja, rekao je Grant.

“Kad sukob postane osoban i emocionalan, postajemo samodopadni propovjednici vlastitih pogleda", napisao je Grant. "Konflikt zadataka može biti konstruktivan ako donosi različitost mišljenja."

Nesuglasice oblikujte kao rasprave umjesto kao argumente

Ako se čini da sukob postaje osoban, pitajte drugu osobu želi li raspravljati. Reći da ćete raspravljati, umjesto da se ne slažete, signalizira drugoj osobi da ste voljni čuti njihove ideje, Grant je napisao: "To šalje poruku da želite razmišljati kao znanstvenik, a ne propovjednik ili tužitelj — i potiče drugu osobu da također razmišlja tako."

Ne morate promijeniti nečije mišljenje, ili obrnuto, da bi razgovor bio učinkovit. Saslušati nekoga produktivnije je nego prekinuti razgovor na prvi znak neslaganja, napisao je Grant.

Rasprave vam također mogu pomoći da nađete zajednički jezik s drugom osobom, a da nužno ne ugrozite svoja stajališta, dodao je.

"Dobra debata nije rat... više je kao ples", napisao je. “Ako se previše trudiš voditi, tvoj će se partner opirati. Ako možete prilagoditi svoje pokrete njezinima i navesti nju da čini isto, veća je vjerojatnost da ćete završiti u istom ritmu."

Pročitajte još

15 provjerenih načina da održite zdrave međuljudske odnose

Budite netko s kim biste voljeli raspravljati

Ako ste uvjereni da druga osoba može nešto dobiti vašom raspravom, tretirajte je kao jednaku. Vješti pregovarači - oni koji su najučinkovitiji u mijenjanju mišljenja drugih ljudi - bolji su u pronalaženju zajedničkog jezika i postavljaju više pitanja od prosječnih pregovarača, napisao je Grant.

Dobri argumenti često imaju samo nekoliko jakih točaka, a ne dugačak popis relevantnih točaka, pokazuju istraživanja. To se zove učinak razrjeđivanja: slabije tvrdnje razvodnjavaju dobro konstruirane argumente.

Neslaganja ne dovode uvijek do ustupaka ili kompromisa. Često jednostavno naučite više o drugoj osobi ili problemu i krenete naprijed, napisao je Grant.

"Uvjeriti druge ljude da ponovno razmisle nije samo iznošenje dobrog argumenta - već i utvrđivanje da imamo prave motive za to", napisao je.