Na veliku nuždu nas ne ''tjera'' kofein iz kave, već njezini kiseli sastojci

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svi znamo da poslije kave često moramo na zahod, no znanstvenici još uvijek nisu u potpunosti sigurni zbog čega taj napitak ima laksativno djelovanje.

Sigurni su jedino u to da "zov prirode" nakon ispijanja kave nije posljedica kofeina.Znanstvenici sa sveučilišta u Teksasu tri su dana 'pojili' štakore beskofeinskom kavom i onom regularnom te otkrili da je učinak jednak. Mobilnost njihovih crijeva povećala se u oba slučaja.

S obzirom na to da štakori imaju fiziologiju sličnu ljudskoj, zaključili su da će i ljudi ići na zahod bez obzira na to koju vrstu kave konzumiraju.

"Štakorima se nakon tri dana tretmana kavom povećala mobilnost mišića tankog crijeva", kazao je glavni autor studije Xuan-Zheng Shi, prenosi Hina.

To znači da su štakori, baš kao i ljudi, nakon kave morali obaviti nuždu, a ustanovljeno je i da se broj bakterija u njihovu izmetu smanjio.Znanstvenici su ovom istraživanju prionuli da bi ustanovili može li kava pomoći kao laksativ ljudima koji nakon operacija pate od konstipacije. Pretpostavljaju da su za laksativno djelovanje kave zaslužna njezina kisela svojstva (pH 5.0 - 5.1).

Ustanovili su da viša razina želučane kiseline, koja nastaje zahvaljujući klorogenoj kiselini iz kave, aktivira rad probavnoga trakta.

Usto, ispijanje kave povećava količinu probavnog hormona gastrina, koji opušta mišiće analnog otvora. Istodobno omiljeni napitak povećava razinu kolecistokinina, koji oslobađa enzime žuči i regulira pražnjenje crijeva. Riječ je o hormonu probavnog sustava koji sudjeluje u probavi masnoće i proteina, te djeluje kao neuropeptid.

Kada je riječ o 'maloj nuždi' zna se da kofein iz kave djeluje diuretično i potiče pojačano lučenje tekućine iz organizma.