Akademska zajednica o budućnosti Univerziteta te humanističke i društvene znanosti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Akademska zajednica, profesori Univerziteta u Sarajevu danas na konferenciji razmatraju pitanje budućnosti univerziteta te budućnosti humanističke i društvene znanosti.

To je, po mišljenju profesora Senadina Lavića, ključno pitanje suvremenog doba, da li znanje koje produciramo na univerzitetu može pomoći u daljem razvoju društva ili je to znanje ignorirano od trenutno vladajućeg društveno-povijesnog sklopa.

''Mi pretpostavljamo da ovo društvo ne može imati budućnost ako humanističke i društvene znanosti ne preuzmu odgovornost na sebe da one interpretiraju i organiziraju društveno-povijesni život ljudi, da kažu koji je smisao života, koji su kulturni ciljevi, koje su vrijednosti, norme koje trebamo slijedit'', navodi Lavić.

Izrazio je bojazan da u nekim totalitarnim tendencijama koje se primjećuju oko nas, pokušavaju se isključiti humanističke i društvene znanosti iz bilo kakvih bitnih procesa konstruiranja smisla i orijentacije društva u cjelini.

''Dakle, svi očekuju da univerzitet i društvene i humanističke znanosti predlože određene modele, nacrte života. Međutim, određenim politikama koje dugo traju ne možete kao znanstvenik nametnuti nešto, već bi to trebalo da bude jedan prirodni tok i prirodan razvoj svijesti ljudi na ovom prostoru'', ističe Lavić.

Međutim, zaključio je, to više nije pitanje univerziteta, profesora i znanosti, "već je to pitanje šireg društvenog političkog i povijesnog konteksta i internacionalne zajednice koja ovaj bosanski prostor drži u nekom čudnom stanju".

Prorektorica za kvalitet UNSA Dušanka Bošković, iako dolazi iz IT sektora, surađuje sa kolegama iz društvenih, humanističkih, a posebno informacijskih znanosti koje su i trebaju biti nositelji promjena.

Svjesna je, kaže, da vrlo često postoji strah od tehnologije, ljudi se izoliraju i rade sami za sebe.

''Mi upravo na tehnologiju trebamo gledati kao mogućnost koja nam daje širi pristup i povećava mogućnost razmjene, mogućnost da rekonstruiramo i pristupamo i starim sadržajima. Digitalni prostor je u suštini neograničen'', kazala je ona.

Danas, dodala je, imamo mogućnost čitanja na daljinu, analize tekstova i sadržaja, slika i drugo. Naravno, sve to treba raditi s mjerom jer, kako navodi, uvijek se javlja pitanje o mogućoj površnosti u ispravnom tumačenju.

''Ali taj strah nam ukazuje da je ipak čovjek ključan i da je on neko tko upravlja i koristi tehnologije. Ali mogućnosti koje nam tehnologija daje je nešto što nema dileme, jer bilo kakva dilema nas usporava u tom putu'', poručila je Bošković.

Jedan od koraka Univerziteta u Sarajevu, zaključila je, da kroz tehnologiju stvore prostor u kojem će bh.eksperti, znanstvenici iz domena društvenih i humanističkih znanosti biti vidljivi, jer mogu to prezentirati globalno, cijelom svijetu.

Univerzitet u Sarajevu i redakcija Pregleda: časopisa za društvena pitanja organizirali su i jučer međunarodnu konferenciju o temi "Konsekvence biopolitike u Bosni i Hercegovini" na kojoj je konstatirano da intelektualac ne može djelovati ako ne dijeli znanje u interakciji s drugima.