Natprosječno inteligentni u BiH nemaju šanse

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Nažalost, naša država ne nudi skoro nikakve mogućnosti za pojedince s natprosječnom inteligencijom'', rekla je u razgovoru za Bljesak.info Dragana Čolaković, rukovoditeljica tima za odnose s javnošću Mense BiH, koja je prije nešto više od tjedan dana održala u Mostaru testiranje inteligencije.

Nakon što je korona pauzirala testiranja inteligencije u BiH, u lipnju su ponovno krenula testiranja, a Hercegovački gradovi na listi su se našli u kolovozu. Za testiranje u Mostaru bilo je prijavljeno 20 kandidata, dok je njih 18 izašlo na testiranje. nekoliko dana kasnije u Trebinju je broj prijavljenih bio 15, a 14 kandidata je izašlo na testiranje.

Mensa u BiH trenutno broji 224 registrirana člana. Od 2016. godine, otkada Mensa BiH vodi evidenciju o testiranjima tj. kada je dobila svog ovlaštenog psihologa, testirano je ukupno 1745 osoba, a uvjet za članstvo je steklo 528 osoba.

Ne iskorištava se potencijal

''Rezultati testiranja su strogo povjerljivi i poznati su samo ovlaštenom psihologu koji ocjenjuje testove i kandidatu, tako da nemamo statistiku koja pokazuje starosnu dob članova Mense BiH niti rezultate koje su ostvarili na testiranju'', pojasnila je Čolaković, navodeći da Mensa BiH ne vrši testiranje inteligencije osoba mlađih od 17 godina.

Iako svi znamo kako naše društvo nije poticajno niti pruža mogućnosti, ni osobe s većim kvocijentom inteligencije ovdje nemaju nikakvih prednosti, čak nemaju ni mogućnosti iskoristiti svoj potencijal za bolje promjene društva.

''Prema raspoloživim informacijama, ne bi se moglo reći da se pojedinci s veoma visokim kvocijentom inteligencije nalaze na pozicijama moći gdje bi mogli napraviti neku pozitivnu razliku za širu zajednicu, što će reći da nisu dovoljno iskorišteni potencijali natprosječno inteligentnih osoba u BiH'', kaže Čolaković, dodajući da uzimajući u obzir sadašnje stanje u društvu i u organima vlasti, pojedinci s visokim IQ-om isključivo su prepušteni sami sebi, tj. svojim sposobnostima da se izbore za svoje mjesto u društvu.

''Iskorištavanje potencijala ovakvih pojedinaca ovisi i od interesa i volje poslodavaca da u svom kolektivu angažiraju ovakve pojedince'', kaže Čolaković.

Privatni sektor jedina šansa

Trenutno, privatni sektor je jedina šansa za takve pojedince.

''Mensa BiH može biti servis centar, odnosno baza darovitih pojedinaca, kojoj se mogu obratiti svi oni poslodavci, bilo iz privatnog ili javnog sektora, koji žele da u svojim redovima imaju pojedince koji posjeduju, u velikom broju slučajeva, već razvijeni potencijal. Potrebno je naći sličnosti, kao i zajednički interes sistema, odnosno društva u cjelini, i pojedinaca koji posjeduju potencijal. Ozbiljnija inkluzija ove grupacije bila bi od sveopće koristi na duže staze i za sistem, tj. društvo, kao i za same pojedince koji bi dobili zasluženu šansu da primijene svoje potencijale u skladu sa svojim sposobnostima i kapacitetima'', kaže Čolaković, dodajući da je želja Mense BiH da se u nekoj doglednoj budućnosti stvori baza za aktiviranje postojećih potencijala koji su neupitni, za sveopću dobrobit.

''Nažalost, naša država ne nudi skoro nikakve mogućnosti za pojedince s natprosječnom inteligencijom. Prvi koraci bi bili kvalitetni obrazovni sistemi za one mlađe koji posjeduju visoki potencijal, pa kasnije mogućnosti inkluzije pojedinaca s već razvijenim visokim potencijalima u organe vlasti gdje bi korist bila obostrana'', kaže Čolaković.

Dakle, sve treba početi obrazovnim sustavom, u koji, uvjerili smo se bezbroj puta, naše vlasti gotovo i ne žele ulagati.

Iako Mensa BiH ne testira mlađe od 17 godina, spoznaja da je neko dijete natprosječno u našem društvu može mu stvoriti samo probleme, jer u našem društvu nema podrške.

Inteligentna djeca i problemi u nepoticajnom društvu

''Spoznaja da je dijete natprosječno može staviti nerealna očekivanja na dijete što može biti posebno problematično u našem nepoticajnom društvu gdje ne postoje kvalitetni sistemi podrške za razvoj potencijala natprosječne djece. Potrebno je da država osigura kvalitetan obrazovni sustav'', rekla je Čolaković.

''To prvenstveno podrazumijeva kvalitetne školske nastavne programe kao i potrebne resurse u školama, te kompetentno i obučeno nastavno osoblje koje će moći prepoznati natprosječno inteligentnu djecu i koje će biti motivirano da radi s takvom djecom u smislu da ima pozitivan stav prema osobnom rastu tog djeteta u skladu s njegovim zanimanjima i sposobnostima, a ne samo pozitivan stav prema darovitosti i postignuću. Dakle, nije nužno vršiti testiranja inteligencije u školama da bi se identificirala natprosječno inteligentna djeca, nego se takvo uočavanje može prepustiti nastavnom osoblju koje je u svakodnevnom dodiru s takvom djecom'', pojasnila je glasnogovornica Mense.

Smatra da na se ovaj način ne stvara atmosfera koja takvu djecu stavlja pod pritisak, stres i izlaže ih nerealnim očekivanjima okoline, bez odgovarajućeg sistema podrške i bez neke zaštitne mreže koju sistem treba osigurati.

''Naravno, sistem može napraviti dugoročne strategije po ovom pitanju, koje mogu uključivati i formiranje posebnih odjeljenja za nadarenu djecu, ako postoji spremnost da se takva djeca isprate sve do one faze uključivanja u sistem, koja je završna faza nakon što se prođu sve druge potrebne faze. Početni korak je uočavanje takvog pojedinca, zatim rad na razvijanju potencijala takvog pojedinca u smjeru koji je u interesu i pojedinca i sistema, pa do završne faze koja znači primjenjivanje tih razvijenih potencijala i stečenih znanja u sistemu koji prihvaća i uključuje takvog pojedinca s namjerom iskorištavanja tih potencijala u potpunosti'', pojasnila je Čolaković.

Njega inteligencije za dobrobit čovječanstva

Inače, priča o Mensi započela je 1946.godinu u Engleskoj kada je odvjetnik Roland Berrill, te pravnik i znanstvenik dr. Lance Were osnovali MENSA (okrugli sto – latinski) kao neprofitno i nepolitičko udruženje koje bi okupljalo isključivo osobe s visokim stupnjem inteligencije, ravnopravnost njenih članova u punom smislu je bila osnovna ideja vodilja. Kao ciljeve su si postavili identifikaciju i unapređenje ljudske inteligencije radi dobrobiti čovječanstva, ohrabrenje istraživanja prirode, karakteristika i koristi inteligencije, kao i promoviranje stimulativne intelektualne i društvene mogućnosti za svoje članove.

Mensa BiH postoji od 26. travnja 2005. godine, u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama Bosne i Hercegovine.

''Mensa BiH ima status Provizorne Mense (eng. Provisional Mensa) koji joj je priznat 23. rujna 2020. godine (status Emerging Mensa – Mensa u nastajanju dobili smo 17. veljače 2017. godine). Postoje tri nivoa članstva jedne nacionalne Mense pri Mensa International: u nastajanju, provizorni i punopravni'', kaže Čolaković.

Kao što je navedeno u Mensinom Statutu, njeni osnovni ciljevi su da identificira i njeguje ljudsku inteligenciju za dobrobit čovječanstva; da potiče istraživanje prirode, karakteristika i upotrebe inteligencije; da osigurava poticajno intelektualno i društveno okruženje za svoje članove.

''Mensa ima svoju unutrašnju organizaciju. Svaka nacionalna Mensa ima manje teritorijalne lokalne grupe. Komunikacija među članovima je intenzivna i odvija se kroz okupljanja lokalnih grupa, npr. kroz tzv. SIG-ove (engl. Special Interest Groups - Grupe s posebnim zanimanjima) koji se mogu osnivati kako na lokalnom tako i na nacionalnom nivou, u zavisnosti od zanimanja članova. Komunikacija među članovima se odvija putem online aplikacije Slack, gdje svaki član koji to želi, ima svoj osobni profil'', kaže Čolaković.

Osnovni i jedini uvjet za članstvo u Mensi, pojašnjava, jeste da se posjeduje količnik/kvocijent inteligencije viši od 133 po Bineovoj (Vekslerovoj) odnosno 148 po Katelovoj ljestvici koji se postiže ostvarivanjem rezultata na standardiziranom IQ testu višim od 98% ukupne populacije.

''Kada tumačimo testove mi uglavnom koristimo Katelovu skalu koja utvrđuje IQ od 148 (2%), 152 (1,5%) i >156 (1%) što naše članove svrstava u svega 2% ukupne populacije na planeti koja ima potencijal da ostvari ovaj rezultat. Testiranje se obavlja u kontroliranim uvjetima pod nadzorom ovlaštenog psihologa, u organizaciji Mense BiH. Mensa BiH koristi Advanced Progressive Matrices Set II (APM II) test, što je standardizirani IQ test koji joj je odobrila i dostavila Mensa International. Test je visoko zasićen faktorom opće inteligencije (g-faktor). Mensa BiH ne sprovodi naprednije testove koji točno utvrđuju IQ preko tog broja'', kaže Čolaković.