Europska komisija pomaže zapadni Balkan sa 3,3 milijarde eura

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europska komisija ja danas najavila preko 3,3 milijarde eura financijske podrške Europske unije, koja je pokrenuta zajedno s Europskom investicijskom bankom (EIB) za građane Zapadnog Balkana. Ovaj paket je namijenjen rješavanju hitnih zdravstvenih i humanitarnih potreba uzrokovanih COVID-19 pandemijom, kao i pomoći socioekonomskom oporavku.

Pored pojačane podrške, Komisija daje svoj doprinos uoči sastanka lidera EU i Zapadnog Balkana 6. svibnja 2020. godine u vidu nacrta širih parametara dugoročne podrške koja će biti predstavljena tijekom ove godine kao Ekonomsko-investicioni plan za regiju.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, je izjavila: „Imamo posebnu odgovornost da u ovoj pandemiji pomognemo našim partnerima na Zapadnom Balkanu, jer je njihova budućnost nesumnjivo u Europskoj uniji. EU mobilizira značajan financijski paket, potvrđujući time svoju snažnu solidarnost. Zajedno ćemo prebroditi ovu krizu i oporaviti se. Pored toga, nastavit ćemo s podrškom regiji, između ostaloga i s reformama koje su neophodne na njihovom putu k EU, jer će oporavak biti djelotvoran samo ukoliko zemlje nastave da ispunjavaju svoje obveze.“

Povjerenik za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi, je naglasio: „Europska unija je reagirala brzo i sveobuhvatno da pomogne Zapadnom Balkanu u rješavanju pandemije COVID-19, s osiguranjem uvjerljivo najvećom financijskom pomoći, ali i otvorenim pristupom brojnim inicijativama EU. Naš rad će se nastaviti i kroz pripremu Ekonomsko-investicionog plana za regiju, kako bismo se uhvatili u koštac s teškim socioekonomskim efektima krize, modernizirali ekonomije u regiji, podržali reforme i započeli s prevladavanjem jaza u razvoju, te na taj način ljudima brže pružiti konkretne koristi.“

Podrška Zapadnom Balkanu 

Paket financijske podrške EU u vrijednosti od preko 3,3 milijarde eura obuhvata preraspodjelu sredstava iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć u iznosu od 38 milijuna eura za hitnu podršku zdravstvenom sektoru, prvenstveno kroz isporuku neophodnih sredstava za spašavanje života poput lične zaštitne opreme, maski i respiratora; 389 miliona eura za potrebe socioekonomskog oporavka i paket od još 455 milijuna eura za ponovno pokretanje gospodarstva, u bliskoj suradnji s međunarodnim financijskim institucijama. U to je također uključen prijedlog za 750 milijuna eura makrofinancijske pomoći i 1,7 milijardi eura paketa pomoći Europske investicijske banke.

EU također osigurava hitnu humanitarnu pomoć ugroženim izbjeglicama i migrantima u iznosu od 4,5 miliona eura i 8 miliona eura za rješavanje gorućih potreba u migrantskim kampovima širom regije.

Zbog izbijanja pandemije koronavirusa, Zapadni Balkan je također aktivirao Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (UCPM) i već je počeo da prima pomoć u vidu isporuke opreme i repatrijacije svojih građana iz zemalja članica i zemalja koje učestvuju u Mehanizmu. Nadalje, s obzirom na europsku perspektivu, EU tretira Zapadni Balkan kao privilegirane partnere kroz omogućeni pristup brojnim inicijativama i instrumentima koji su rezervirani za zemlje članice EU. To obuhvata, na primjer, zajedničku nabavku medicinske opreme, čime je regija izuzet iz šeme EU za traženje prethodnog odobrenja za izvoz osobne zaštitne opreme, i time se osigurava brz protok esencijalnih roba preko kopnenih granica putem „zelenih transportnih traka“, te snabdijevanje testnim materijalom EU radi osiguranja ispravnog funkcioniranje testova na koronavirus na Zapadnom Balkanu. Regija je također pridružena radu relevantnih zdravstvenih tijela.

Ekonomsko-investicijski plan za oporavak

Zapadnom Balkanu će biti potrebna kontinuirana podrška za rješavanje efekata pandemije nakon završetka neposredne krize. Europska komisija će tijekom ove godine predstaviti ekonomsko-investicijski plan za regiju, s ciljem poticanja dugoročnog oporavka, ubrzanja ekonomskog rasta i podrške reformama potrebnim za iskorake na putu ka EU.

Također će obuhvatiti značajan investicioni paket za regiju. Za period 2021-2027. godine, Komisija je predložila ukupni iznos sredstava za Instrument za pretpristupnu pomoć III u vrijednosti od 14,5 milijardi eura, od čega je ogroman dio namijenjen Zapadnom Balkanu. Komisija predviđa udvostručenje bespovratnih sredstava kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan i značajno povećanje financijskih garancija za podršku javnim i privatnim ulaganjima u regiji kroz namjenski Garancijski instrument u okviru Investicijskog okvira za Zapadni Balkan.

Zelena tranzicija i digitalna transformacija će imati središnju ulogu u ponovnom pokretanju i modernizaciji ekonomija Zapadnog Balkana. Investicije u čiste i digitalne tehnologije i kapacitete, zajedno s kružnom ekonomijom, pomoći će otvaranju radnih mjesta i rastu. Također se predviđa podrška za unapređenje konkurentnosti ekonomija Zapadnog Balkana, njihovo bolje povezivanje unutar regije i s Europskom unijom, kao i pomoć u pripremi Zapadnog Balkana za digitalno doba. Snažan fokus se predviđa i za transportne i energetske veze, koje su ključne za ekonomski razvoj regije, jednako kao i EU.

Provedba temeljnih reformi

Oporavak od trenutne krize će biti uspješan samo ukoliko partneri nastave ispunjavati svoje reformske obaveze te ostvarivati opipljive rezultate u njihovoj provedbi. Navedeno je također ključno za ostvarivanje njihove europske perspektive. Pored nastavka ekonomskih reformi, potreban je i snažniji fokus na vladavinu prava, funkcioniranje demokratskih institucija i javne uprave.

Šefovi država i vlada EU i Zapadnog Balkana okupit će se 6. svibnja 2020. godine na sastanku lidera EU i Zapadnog Balkana u cilju rješavanja zajedničkih izazova. Summit se prvobitno trebao održati u Zagrebu, ali će se sada, zbog COVID-19 pandemije, održati putem videokonferencije. Prijedlozi koji su danas predstavljeni su doprinos Komisije uoči sastanka.

Globalni odgovor EU na pandemiju koronavirusa slijedi pristup pod nazivom „Tim Europa“, kao kombinacije resursa EU, njenih zemalja članica i financijskih institucija, prvenstveno Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Zajedno s našim partnerima osiguravamo da značajna financijska sredstva EU koja su već dodijeljena Zapadnom Balkanu budu usmjerena na pomoć u prevladavanju efekata pandemije. Paralelno s tim, neke zemlje članice EU pružaju i bilateralnu podršku, kroz financijska sredstva ili donacije potrepština priopćeno je iz EU institucija.