Samo jedna perspektiva
BiH godinama ignorira više od 50 posto stanovništva: Zašto šutimo?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
"Osobe muškog i ženskog spola su ravnopravne", stoji u Zakonu o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini iz 2010. godine.
Prema istom Zakonu, ženama je u bh. društvu zajamčena puna ravnopravnost spolova u svim oblastima društva uključujući obrazovanje, ekonomiju, zapošljavanje i rad, socijalnu i zdravstvenu zaštitu, sport, kulturu, javni život...
Sveprisutna diskriminacija
Realnost je, na žalost svih žena i djevojčica u BiH, daleko od Zakona.
Primjere rodne neravnopravnosti i diskriminacije na osnovu spola/roda, tvrdi naša sugovornica i programska koordinatorica u Sarajevskom otvorenom centru Delila Hasanbegović Vukas, možemo naći u svim oblastima bh. društva.
"Politička participacija žena nije na nivou na kojem treba biti (minimalno 40%), žene u znanosti i STEM oblastima nisu zastupljene kao muškarci, na rukovodećim pozicijama gospodarskih subjekata, obrazovnih ustanova i sl. ih ne vidimo dovoljno, diskriminirane su u pristupu različitim servisima tj. ljudskim pravima, posebno u domeni tržišta rada, radnih odnosa i zdravstva (odnosno ekonomskih i socijalnih prava) te nisu adekvatno zaštićene od rodno zasnovanog nasilja i nasilja u obitelji", kazala je za Bljesak.info Hasanbegović Vukas.
Kada je riječ o pravnoj zaštiti od diskriminacije i kršenja ljudskih prava, pojasnila je, vrlo teško i sporo se vode dugi sudski postupci, ako se uopće i pokrenu.
"Rodne analize koje se trebaju raditi prije usvajanja određenih zakona, politika, planova provode se nikako ili jako malo, a to je suštinska potreba ako želimo imati ravnopravne odnose", upozorila je Hasanbegović Vukas.
Razbijanje rodnih stereotipa
Da je ključno da prilikom donošenja odluka budu uključene i žene i muškarci, složna je i izvršna direktorica Fondacije Udružene žene Banja Luka Gorica Ivić.
"Žene čini više od polovice stanovništva i bez njihove perspektive, znanja i iskustva gubimo perspektivu polovice stanovništva. Žene su aktivne u obrazovanju, na tržištu rada, u različitim profesijama i imaju puno toga za ponuditi. Odluke koje uključuju različite perspektive su bolje od onih koje imaju samo mušku perspektivu i viđenje određenog problema, a i njegovog rješenja", istaknula je za Bljesak.info Ivić.
Dodala je i kako uključivanje žena u donošenje odluka pomaže u razbijanju tradicionalnih rodnih stereotipa.
"Kada žene zauzimaju vodeće pozicije i sudjeluju u kreiranju politika, one postaju uzori mladim djevojkama i dječacima pomažući im da premaše ukorijenjene predrasude o rodnim ulogama", navela je Ivić.
Da BiH i ovom segmentu ozbiljno zaostaje za Europom svjedoči i činjenica kako u Europskom parlamentu od srpnja 2024. godine sjedi najmlađa zastupnica Lena Schilling (Zeleni/EFA) koja dolazi iz Austrije i ima 23 godine.
U istom tom parlamentu trenutno sjedi 39 posto žena, a prema novim pravilima žene bi do kraja lipnja 2026. trebale zauzimati najmanje 40 posto neizvršnih direktorskih mjesta, odnosno 33 posto svih direktorskih mjesta u kompanijama.
5+1
Situacija u BiH je značajno drukčija. Iako se primjećuje blagi porast izabranih žena nakon lokalnih izbora 2012., 2016. i 2020. godine, žene su još uvijek nedovoljno zastupljene u lokalnim skupštinama.
Kako je pokazalo istraživanje Fondacije Udružene žene Banja Luka naziva "Od kvote do izbora – analiza kandidatskih lista i izabranih predstavnica na lokalnom nivou – BiH", zastupljenost žena u lokalnim vijećima/skupštinama je daleko od onoga što je zajamčeno kvotom za kandidatske liste.
Analize broja žena i muškaraca pokazale su kako je sudjelovanje žena na izborima u skladu sa Zakonom, no ipak broj kandidatkinja za načelnike i gradonačelnike bio je zanemariv.
"Broj izabranih žena načelnica je poražavajući: u promatranom periodu se broj žena kretao od pet do šest: nakon izbora 2012. godine izabrano je pet žena (3,6%); nakon izbora 2016. godine ih je izabrano šest, a na lokalnim izborima održanim 2020. godine, direktno je izabrano pet žena načelnica", istaknula je za Bljesak.info izvršna direktorica Fondacije Udružene žene Banja Luka Gorica Ivić.
Vode nas muškarci
Dodala je i kako broj stanovnika u svakoj od općina u kojoj su žene izravno izabrane za načelnice manji od 20.000.
"Izuzetak od ovog pravila predstavlja izbor Benjamine Karić za gradonačelnicu Grada Sarajevo koji je najveći grad u Bosni i Hercegovini, s tim da je gradonačelnicu izabralo Gradsko vijeće, a ne građani na izborima", pojasnila je Ivić.
Žena je premalo i u diplomaciji pa je tako od 45 veleposlanika BiH u svijetu samo deset žena.
.jpg)
Podsjetimo, u veljači 2022. godine predstavljena je publikacija "Žene i muškarci u BiH 2021" nastala u okviru projekta "EU podrška za rodnu ravnopravnost", a u kojoj je prikazano kako žene čine više od 50 posto stanovništva BiH.
Ista publikacija pokazala je kako upravljačke strukture najvećih kompanija u BiH čini 83 posto muškaraca.
7 žena u 6 mjeseci
Nije samo nedostatak žena u politici i na pozicijama moći problem u BiH. U prvih šest mjeseci 2024. godine ubijeno je sedam žena. Realnost je to od koje građanke BiH ne mogu pobjeći.
Udruženje JaBiHEU iz Sarajeva i Udruženje Dignitet iz Mostara pokrenuli su projekt "Unapređenje pravne i društvene matrice za sprječavanje femicida i rodno zasnovanog nasilja u BiH" uz financijsku podršku Europske unije i Ekumenske inicijative žena iz Hrvatske.
"Glavni cilj projekta je zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda žena i djevojčica te promjena društvene i kulturne matrice koja omogućava rodno zasnovano nasilje", kazala je za Bljesak.info predsjednica i osnivačica Udruženja "Dignitet" Edisa Demić.
Problem je, pojasnila je Demić, što femicid "često nije prepoznat kao poseban krivično djelo u zakonskom okviru, što otežava adekvatno procesuiranje počinitelja".
"Kroz projekte se nastoji redefinirati femicid unutar pravnog okvira BiH i zalagati za kriminalizaciju rodno uvjetovanog nasilja", istaknula je.
366 bilijuna eura
Kroz projekt i edukativne radionice žene uče o znakovima nasilja, načinima reagiranja kako bi što ranije mogle prepoznati znakove nasilničkog ponašanja i potražiti pomoć.
Kako je pojasnila Demić, nije riječ samo o fizičkom nego i psihičkom, ekonomskom i seksualnom nasilju.
"Osnažene žene mogu efikasnije zaštititi sebe i svoju djecu, čime se smanjuje rizik od ponavljanja nasilja. Edukacija i podrška također pomažu ženama da izgrade samopouzdanje i osjećaj vlastite vrijednosti, što je ključno za njihovu dugoročnu sigurnost i dobrobit. Na kolektivnom nivou, edukacija žena doprinosi smanjenju stope rodno zasnovanog nasilja i femicida jer informirane žene mogu bolje doprinositi promjeni društvenih normi i praksi koje omogućavaju nasilje", navela je Demić.
Prema podacima Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) jedna od tri žene u Europskoj uniji je iskusila fizičko ili seksualno zlostavljanje.
Koliko je problem velik svjedoči i činjenica da Europska unija svake godine za prevenciju i sprječavanje rodno zasnovanog nasilja izdvaja 366 bilijuna eura.
Svijest i edukacija
Ove godine trebala bi biti objavljena i studija s podacima i brojkama o rodno zasnovanom nasilju u svakoj europskoj državi.
Kako tvrdi naša sugovornica s početka teksta, Delila Hasanbegović Vukas iz Sarajevskog otvorenog centra, upravo istraživanja i rodno osjetljivih analiza nedostaje BiH.
Ako tome dodamo i nedostatak svijesti o važnosti rodne ravnopravnosti, činjenicu da žene u BiH stoljećima nisu imale pristup obrazovanju i svakodnevne izazove s kojima se susreću, znamo da je pred BiH još dug put.
"Žene stoljećima nisu imale pristup obrazovanju i još uvijek osjetimo posljedice toga. Imaju manje samopouzdanja da budu ono što žele, manje resursa i podrške. Naravno, svijest i edukacije su prvi korak svakog otpora i borbe za ravnopravnost", kazala je za Bljesak.info Delila Hasanbegović Vukas.
Svjesne su žene u BiH da će borba za punu ravnopravnost i zaštitu potrajati. Do tada će se protiv stereotipa nastaviti boriti obrazovanjem, zalaganjem i glasnim govorom o jednakim pravima koje žene u BiH, kao i one u svijetu, moraju uživati. Koliko će borba do jednakosti trajati, ostaje vidjeti.
