Sto godina Paneuropske unije

Bosna i Hercegovina mora ubrzati svoj europski put

Pavo Barišić je naglasio da se Bosna i Hercegovina od Berlinskoga kongresa 1878. nalazi u središtu europskih političkih prijepora i da predstavlja zamršeni gordijski čvor tzv. "Istočnoga pitanja" u Europi.
Vijesti / Flash | 11. 03. 2023. u 14:36 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Sarajevu je jučer održana međunarodna konferencija "Sto godina Paneuropske unije i Bosna i Hercegovina" u organizaciji Paneuropske unije Bosne i Hercegovine.

Na konferenciji, koja je okupila predstavnike paneuropskih organizacija iz nekoliko europskih zemalja, vlasti Bosne i Hercegovine sa svih razina kao i predstavnike međunarodne zajednice fokus je stavljen na potrebu ubrzavanja europskog puta Bosne i Hercegovine, nakon što je Bosna i Hercegovina u prosincu 2022. dobila status zemlje kandidata.

Na konferenciji su između ostalih govorili: visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler, predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire, predsjednik Hrvatske paneuropske unije i glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije prof. dr. Pavo Barišić, predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine Osman Topčagić, počasni predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine prof. dr. Franjo Topić, predsjednica Crnogorske paneuropske unije prof. dr. Gordana Đurović, glavni tajnik Hrvatske paneuropske unije i zamjenik glavnog tajnika Međunarodne paneuropske unije Vanja Gavran i mnogi drugi.

Foto: PR / Franjo Topić

Osman Topčagić je kazao da je agresija Rusije na Ukrajinu dovela do drugačijeg promišljanja u samoj Europskoj uniji, a onda se pozornost usmjerila i na Jugoistočnu Europu, na Zapadni Balkan i također na Istočnu Europu.

"To je dovelo do političkih odluka Europske unije o dodjeli kandidatskog statusa prvo Ukrajini i Moldaviji, a potom u prosincu prošle godine i Bosni i Hercegovini. Taj povećan interes za našu regiju i situaciju u BiH manifestira se ne samo kroz dodjelu kandidatskog statusa nego i kroz pojačanu razinu susreta na visokom nivou, kao naprimjer danas kada su ministri vanjskih poslova Austrije i Italije, Alexander Schallenberg i Antonio Tajani u posjetu Sarajevu. Svi moramo pokazati jedinstvo, svi politički akteri, i fokusirati se na ispunjenje uvjeta, osigurati napredak i doći do otvaranja pregovora. Situacija i u Europi i u našoj regiji bitno je drugačija nego ranije. Zemlje bilježe napretke, ne samo formalno nego i suštinski", kazao je Topčagić.

Foto: PR / Konferencija Sto godina Paneuropske unije i Bosna i Hercegovina

Pavo Barišić je naglasio da se Bosna i Hercegovina od Berlinskoga kongresa 1878. nalazi u središtu europskih političkih prijepora i da predstavlja zamršeni gordijski čvor tzv. "Istočnoga pitanja" u Europi.

"Nakon urušavanja totalitarnih režima i demokratskoga zaokreta pri kraju 20. stoljeća Bosna i Hercegovina je bila poprište najstrašnijih ratnih razaranja, etničkoga čišćenja i genocida. Zato je logično što se u ovoj zemlji na poseban način osjeća potreba za mirom i suživotom u različitosti kako je Paneuropski pokret poticao mirotvorno ujedinjavanje Europe. Uz puno uvažavanje prava konstitutivnih naroda i manjina potrebno je u takvu europskom duhu u Bosni i Hercegovini također otvarati prostor suradnje i komunikacije. Neophodno je nadilaziti suvišna ograničenja kako lokalnih zajednica tako entiteta. Bosna i Hercegovina treba biti otvorena za suživot s drugim zemljama u ujedinjenoj Europi, za slobodu u kretanju i poslovanju gdje nema ni carina ni granica", zaključio je Barišić.

Foto: PR / Christian Schmidt

"Bosna i Hercegovina je zemlja njezinih ljudi, svih njezinih naroda i građana. Bez sve te šarolikosti, koju nekada u političkom smislu nije lako pretvoriti u skladan mozaik, Bosna i Hercegovina ne bi bila to što ona jeste, što je filozofskim rječnikom njezin bitak.", kazao je Vanja Gavran dodavši kako ne može zamisliti drugačiju Bosnu i Hercegovinu i kako ponekad ne razumijem one koji je drugačije vide, koji niječu njezin bitak negirajući sve njezine specifičnosti kakve ima malo koja europska država.

"Jer, Bosna i Hercegovina je dovoljno velika da ju ima dovoljno za sve. Niti je jedni trebaju svojatati i smatrati se jedinim nositeljem njezine državnosti, niti ju drugi trebaju odbacivati i gurati od sebe. Nikome ne smije biti tijesna. Recept za funkcionalniju BiH je zbilja jednostavan i kako bi se reklo, tu nam je pred nosom, samo ga čini mi se neki ili ne vide ili ga ne žele vidjeti", naglasio je Gavran.

Kopirati
Drag cursor here to close