Podaci
Samo 5 posto žena prijavi nasilje
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Više od stotinu sudionika, predstavnika organizacija civilnog društva, ministarstava, pravosuđa, policijskih agencija, centara za socijalni rad, akademske zajednice, stručnjaka, aktivista iz svih krajeva Bosne i Hercegovine prisustvovalo je skupu "Unaprjeđenje pravne i društvene matrice za sprječavanje femicida i rodno zasnovanog nasilja u BiH" u organizaciji udruženja JaBiHEU i Dignitet, u okviru istoimenog projekta kojeg financira Europska unija.
''Žene doživljavaju nasilje svugdje i nigdje nisu sigurne, čak ni u svojim domovima. Nasilje se dešava na poslu, u školi, na fakultetu. Žene su sve češće žrtve nasilja na internetu. Posebno je zabrinjavajuća banalizacija seksističkog govora mržnje ne samo na internetu nego i u javnom diskursu. Nulti nivo tolerancije na nasilje nad ženama je neophodan. Svaka treća žena u BiH je bila žrtva nasilja u nekom momentu svog života, a samo mali broj oko 5 posto prijavi nasilje'' - navela program menadžerica Delegacije Europske unije u BiH Ajša Adrović – Bešlagić.
Jedinstven sustav prikupljanja podataka
Predstavnice udruženja JaBiHEU i Dignitet, Lara Sutović i Edisa Demić istaknule su veliku zainteresiranost, razumijevanje i podršku projektu organizacija koje se bave pravima žena, institucija i međunarodnih organizacija, dok je direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović - Hadžiabdić podsjetila na obaveze potpisnica Istanbulske konvencije Vijeća Europe među kojima je i BiH.
Predstavljena studija Unaprjeđenje pravne i društvene matrice za sprječavanje femicida i rodno zasnovanog nasilja u BiH, identifikovala je jednu od ključnih prepreka za adekvatan rad na prevenciji femicida, a to je prikupljanje relevantnih, rodno razvrstanih podataka. Kreiranje politika utemeljenih na dokazima, na sistemskom i primjerenom prikupljanju podataka, ključna je komponenta za učinkovitu prevenciju i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.
Da bi predstavljali osnov za koordinaciju i kreiranje politika, podaci moraju biti solidni, reprezentativni i uporedivi. Prikupljanje podataka je potrebno i za žrtvu, počinitelja, vrstu nasilja, odnose između počinitelja i žrtve, geografski položaj i relevantne faktore kao što je invaliditet. Jedinstven sustav prikupljanja podataka u BiH još ne postoji.
''Pored toga, studija je skromni akademski doprinos ovoj problematici u kojoj su po prvi put obznanjeni empirijski rezultati istraživanja koji u fokus stavljaju femicid kao namjerno ubistvo žene, ali i ponuđen pregled komparativnih rješenja u vezi s njegovim inkriminiranjem u krivičnim zakonima. Poseban segment studije odnosi se na ponuđena rješenja vezana za evidentiranje i praćenje fenomenologije femicida u cilju njegove uspješne prevencije'' - istaknuo je jedan od autora studije dr. Denis Pajić.
Mjere i radnje u kratkoročnom periodu
Tijekom diskusije o institucionalnom odgovoru na femicid i nasilje nad ženama istaknuta je uloga Akcionog plana za provedbu GREVIO preporuka i Preporuka Komiteta potpisnica Istanbulske konvencije Vijeća Europe u kojem bi trebali uzeti učešće sva resorna ministarstva i institucije ali i drugi subjekti zaštite i prevencije kao što su nevladine organizacije, akademska zajednica i mediji.
Pročitajte još
''U Planu su jasno pobrojane mjere i radnje koje je potrebno poduzeti u kratkoročnom periodu, odnosno hitno, ali i dugoročno na daljem razvoju sustava prevencije, zaštite i podrške žrtvama, efikasnom procesuiranju počinitelja i koordiniranoj politici u ovoj oblasti'' - naveo je tijekom diskusije Joško Mandić iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH a sličnog je mišljenja bio i doc.dr. Sandi Dizdarević koji je istaknuo da posjećenost konferencije kao i odaziv državnih institucija jasno ukazuje na volju, potrebu i želju da kroz multidisciplinaran pristup priđe sprečavanju i suzbijanju nasilja u obitelji i nasilja nad ženama.
Uloga institucija važna je ne samo u suočavanju sa posljedicama nego i u prevenciji nasilja nad ženama, na šta je ukazala Gorica Ivić iz Fondacije Udružene žene Banjaluka. Prema Ivić, žene se suočavaju sa velikim izazovima u ostvarivanju svojih prava kada prijave nasilje i kada uđu u sistem podrške ali je i istakla da se u posljednje vrijeme dosta uradilo da se Krivični zakon u RS uskladi sa odredbama Istanbulske konvencije.
Tijekom skupa posebno je istaknuta uloga medija ne samo u informiranju i edukaciji građana, već i općenito u tretmanu femicida i rodno zasnovanog nasilja u javnom diskursu, priopćeno je iz Udruženja JaBiHEU.
