Hrvat u mandatu, Ostali u tužbi
Je li Slaven Kovačević obmanuo sud u Strasbourgu?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Iako je podnio tužbu protiv države Bosne i Hercegovine jer se osjećao diskriminiran što ne može biti izabran kao ''Ostali'', Slaven Kovačević se ranije izjašnjavao kao Hrvat.
Naime, pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu vodi se predmet Slavena Kovačevića protiv BiH. Kovačević tvrdi da je žrtva diskriminacije jer se izjašnjavao kao"Ostali" te se smatra diskriminiranim.
Agenti koji zastupaju BiH su se žalili te upoznali Sud u Starsbourgu da se Kovačević ranije izjašnjavao kao Hrvat, dostavljajući dokaz sa službene stranice gradskog vijeća Sarajevo za period 2012. do 2016. godine, saznaje Bljesak.info.
Neaktivan status
Nakon što je sud u Strasbourgu zatražio pojašnjenje ovih navoda, kako saznajemo, sa službene stranice gradskog vijeća Sarajevo, za period 2012. - 2015. godina je izbrisana nacionalna pripadnost Kovačevića iako se radi o informaciji koja više godinama nije mijenjana i gdje je stajalo da se Kovačević izjašnjavao kao Hrvat.
Kovačević se Europskom sudu za ljudska prava u Strsbourgu žalio, jer mu je ugroženo aktivno biračko pravo pošto, kao netko tko živi u entitetu Federacija BiH, može glasovati isključivo za Hrvata i Bošnjaka kada bira članove Predsjedništva BiH.
Europski sud za ljudska prava je presudio krajem kolovoza 2023. godine da su prava Slavena Kovačevića, savjetnika sadašnjeg člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, prekršena i da je diskriminiran.
U presudi je Sud konstatirao kako konstitutivni narodi, što su po Ustavu BiH Bošnjaci, Srbi i Hrvati, "očigledno uživaju povlašten položaj u sadašnjem sustavu".
BiH je podnijela tom sudu zahtjev za preispitivanje presude 5. listopada 2023. godine.
Žalba na presudu
Žalbu su uputile vršiteljice dužnosti agentica BiH pred Europskim sudom za ljudska prava Monika Mijić i Jelena Cvijetić.
Kovačević je osporavao nadležnost agentica zbog njihovih isteklih mandata, te je Europski sud za ljudska prava tražio i izjašnjenje BiH u vezi sa njegovim navodima.
Jedna od tri zastupnice Monika Mijić potvrdila je tada medijima da su ona i njena kolegica Jelena Cvijetić uložile žalbu na presudu u ime BiH, što je opisala kao uobičajeni postupak i stoga ne vidi zbog čega su se nakon toga njih dvije našle na udaru dijela političara i medija.
"Apsolutno mi nije jasno zašto se oko baš ove presude diže tolika prašina, pogotovo kada imate izdvojeno mišljenje u presudi", kazala je Mijić.
O presudi
Inače, sa šest glasova za i jednim protiv sud je presudio kako je BiH prekršila Europsku konvenciju o ljudskim pravima zbog ograničavanja prava građana BiH da glasaju za članove Predsjedništva BiH i zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta temeljem njihove etničke pripadnosti odnosno mjesta prebivališta u entitetima.
U presudi stoji i ocjena kako sadašnji izborni sustav privilegira konstitutivne narode. Presuda je na tragu niza ranijih sličnih pravorijeka suda u Strasbourgu, od kojih je najpoznatija presuda u slučaju "Sejdić-Finci" još iz 2009. godine, no ovoga puta političkom je krugu okupljenom oko Komšića poslužila kao povod za tvrdnje da sada treba odbaciti zahtjeve HDZ-a za izmjenama izbornog zakona, a raditi na modelima koji bi od BiH napravili građansku državu.
Mijić je u izjavi za portal Faktor tada podsjetila kako je presuda donesena uz protivljenje jednog suca pa je to obvezujuća osnova za ulaganje žalbe, no ona i zastupnica Cvijetić ipak su suočene s optužbama medija kako tim postupkom samo provode političke naloge koji dolaze iz Mostara i Banje Luke.
Mijić takve tvrdnje odlučno odbacuje te ističe kako će konačnu odluku donijeti sud koji će procijeniti je li žalba prihvatljiva, a ukoliko jest, o njoj će odlučivati Veliko vijeće koje ima 17 sudaca. Reforma izbornog zakonodavstva jedan je od prioriteta što ih je je pred BiH postavila Europska komisija 2019. godine kao uvjet približavanja članstvu u Uniji.
