Objavljen tekst Rezolucije o genocidu u Srebrenici

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Rasprava o rezoluciji o Srebrenici u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda zakazana je za 23. svibnja, a na stranici UN-a već je dostupan i službeni nacrt rezolucije.

Kako se navodi, nacrt rezolucije sponzoriraju mnoge države, uključujući Albaniju, Austriju, Bangladeš, Belgiju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Kanadu, Čile, Hrvatsku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Njemačku, Irsku, Italiju, Jordan, Lihtenštajn, Litvu, Luksemburg, Maleziju, Nizozemsku, Novi Zeland, Sjevernu Makedoniju, Poljsku, Ruandu, Sloveniju, Švedsku, Tursku, Veliku Britaniju, Sjedinjene Američke Države i Vanuatu, javlja Anadolija.

Protivljenje nekažnjivosti

U nacrtu se Opća skupština UN-a poziva na rezolucije iz 1993. godine u kojima se Srebrenica proglašava sigurnom zonom, rezoluciju iz svibnja 1993. godine kojom se osniva Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju te rezoluciju iz prosinca 2010. godine o osnivanju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.

Također, tekst rezolucije podsjeća na sve presude Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, posebno one koje sadrže osuđujuće presude za zločin genocida protiv bosanskih Muslimana počinjen u Srebrenici 1995. te iz veljače 2007. godine u kojoj je Sud utvrdio da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju genocid.

"Opća skupština UN-a potvrđuje snažno protivljenje nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratnih zločina ili drugih kršenja međunarodnog humanitarnog prava te se naglašava u ovom kontekstu odgovornost država da okončaju nekažnjivost i u tom cilju temeljno istraže i krivično gone, u skladu sa relevantnim međunarodnim pravnim obavezama i domaćim pravom, lica odgovorna za takva djela", navodi se.

Također se pozdravlja važan napredak koji su međunarodni sudovi postigli posljednjih godina u pogledu borbe protiv nekažnjivosti i osiguranja odgovornosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druge teške zločine.

Suradnja tužiteljstava

U rezoluciji se navodi da procesuiranje odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sistemima, uključujući i Sud Bosne i Hercegovine, te Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, i dalje ostaje središnje mjesto za proces nacionalnog pomirenja i izgradnje povjerenja te obnove i očuvanja mira u Bosni i Hercegovini, navodeći da je snažna regionalna suradnja između nacionalnih tužiteljstava od suštinskog značaja za njegovanje mira, pravde, istine i pomirenja među državama u regiji.

Opća skupština UN-a također podsjeća kako će se 2025. godine obilježiti 30 godina od genocida u Srebrenici u kojem je ubijeno najmanje 8.372 ljudi, hiljade je raseljeno, a mnoge obitelji i zajednice su devastirane.

7 točaka

Na kraju nacrta rezolucije navedeno je sedam točaka:

1. Opća skupština donosi odluku da 11. srpnja proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici i da se obilježava svake godine;
2. Osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici koji je historijski događaj, te poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz vlastite obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, također s ciljem sjećanja kako bi se spriječili poricanje, iskrivljavanje te pojavljivanje genocida u budućnosti;
3. Također bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući odgovorne za genocid u Srebrenici;
4. Naglašava važnost završetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici kako bi im se omogućio dostojanstvena sahrana te se poziva na nastavak krivičnog gonjenja protiv počinitelja genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti s licem pravde;
5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju obveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, i međunarodnog običajnog prava o sprečavanju i kažnjavanju genocida uz uvažavanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde;
6. Traži od glavnog tajnika da uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene narode”, počevši djelovanje sapripremama za obilježavanje 30. godišnjice, a također se traži od glavnog tajnika da skrene pažnju na rezoluciju svim državama članicama, organizacijama sustava Ujedinjenih naroda i organizacijama civilnog društva;
7. Poziva sve države članice, organizacije sustava Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne zainteresirane strane da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. kao i odgovarajuće edukacije i aktivnosti podizanja javne svijesti.