VIDEO: Znamo li što smo birali?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svi znamo da Bosna i Hercegovina ima kompliciran sustav, pa smo se zapitali koliko su naši građani upoznati s izbornim procesom, i znaju li nakon zaokruženih listića što smo to zapravo birali te kome smo povjerili mandate.

Tehnički zvuči jednostavno - iza nas su Opći izbori u BiH; na glasačkim listićima bila su imena 7.258 kandidata, a glasovali smo za članove Predsjedništva BiH, predstavnike u Parlamentu BiH, kao i zastupnike u Parlamenta FBiH, Narodnoj skupštini RS te zastupnike u skupštinama deset bh. županija.

Teško razumjeti

No ljudima je i dalje teško razumjeti što se bira, i koja razina vlasti utječe direktno na naše živote, pa se primjerice misli da će nam izborom predsjednika biti bolje u gradu, jer u kampanji smo čuli samo priče o nacionalnom identitetu, bez ponuđenih odgovora na pitanja koja se tiču nas i našeg 'preživljavanja' u BiH. 

''Ljudima je teško razumjeti što se u BiH bira, ne samo da grubo kažem, što su ljudi politički nepismeni već i iz prostog razloga što kampanje političkih stranaka građane usmjeravaju na krivi trag. Ovo su izbori kada se treba odgovoriti na nekoliko ključnih pitanja, uz one nacionalne, ali na ovim izborima nismo čuli političare koji govore o poskupljenjima mlijeka ulja, brašna, energenata, nižoj stopi poreza PDV-a, oko rasterećenja mladih pri kupovini prve nekretnine, sve su to teme na koje bi ljudi koje biramo, trebali dati odgovore'', rekao je novinar Zoran Krešić.

Imaginarna pitanja

Kaže da su upravo zbog toga ljudi zbunjeni jer im se ističu neka imaginarna pitanja koja se tiču naše prošlosti, rata identiteta države i naroda, pa je teško ljudima razumjeti za što se opredjeljuje.

''Uglavnom se igra na proizvodnju straha i mržnje, građanima je zato teško razumjeti zašto povjeravaju mandat članovima predsjedništva i zastupnicima u entitete'', kazao je Krešić.

Marko Romić, psiholog u Centru za mentalno zdravlje Mostar, smatra da je kod sve manje ljudi koji su zainteresirani za izbore.

''Kako vrijeme prolazi imamo tendenciju da nam pola i u nekim slučajevima više od pola ljudi koji bi mogli glasovati ne idu na izbore, a više je razloga što je to tako. Jedan od razloga je što nemamo razvijenu demokraciju; prije smo imali sustav koji je jednopartijski, onda rat koji je razorio što smo imali, a ovo iza rata ljudima nije dalo baš dovoljno razloga da vjeruju u izborni process, što se može vidjeti na različite načine'', kaže Romić.

Nema vjere

Jer, pojašnjava, stječe se dojam stalno su isti ljudi u tim izbornim procesima i da samo jedna skupina njih žive solidno, a drugi se muče da sastave kraj s krajem.

''Ljudi više nemaju vjere da se izborima i o čemu odlučuje, čuju se razmišljanja da su izbori samo davanje legitimiteta onima koji su već na vlasti, a izborni rezultati manje više to potvrđuju. Čini se, općenito, da malo ljudi zna što političari trebaju raditi. Za njih izborni proces je prekompleksan glomazan i skup i sve to izgleda komplicirano, a on želi da vidi u svom vlastitom životu odnosno novčaniku kud sve to vodi'', kaže Romić, jer ono što ljudi vide nije dovoljno privlačno ljudima.

''Dobar dio ljudi ne izlazi za izbore ili izađu da im se ‘glas ne zolupotrijebi’, čini se kako izlaze oni koji imaju korist od toga što nije dobro. Bilo bi pametnije da veći broj ljudi izađe na izbore i tako odredi kuda će ići ovo naše društvo'', smatra ovaj psiholog.