Kad je Vučić pričao s Putinom i kad će tko iz regije u EU

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas na panelu 'Pridruživanje Zapadnog Balkana EU' na Globalnom sigurnosnom forumu ”GLOBSEC 2024" u Pragu da s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom nije razgovarao dvije i pol godine, i da Srbija nije na dvije strane, već da je na putu ka EU, ali da ima tradicionalno dobre veze s Rusijom.

Dvije strane

Odgovarajući na pitanje kakav odnos ima sa ruskim predsjednikom, rekao je da s njim nije pričao od kako je počeo rat, za razliku od nekih drugih europskih lidera.

"Mnogi su pričali s njim telefonom, posjećivali ga, pričali s njim širom svijeta. Ne mislim na (Viktora) Orbana, mislim na mnoge lidere, na mnoge europske lidere. Ja nisam pričao s njim. Ali, kao što vidite, vi iz nekog razloga ste htjeli da naglasite da ja radim nešto što ne rade drugi europski lideri", rekao je Vučić.

Naveo je kako ne postoje "dvije strane", već da je Srbija na  putu k Europskoj uniji.

Regija i EU

Vučić je rekao i kako ne vjeruje da će zemlje kandidati iz regije postati članice EU prije 2030. godine, dodavši da će do te godine Ukrajina biti prva sljedeća zemlja koja će se pridružiti Uniji.

"Nakon toga, vjerujem da će Srbija, Albanija, Crna Gora i nadamo se, ako Bugari dozvole (Sjevernoj) Makedoniji da se pridruži, vjerujem da će se i oni pridružiti, ali nakon što se Ukrajina pridruži. To je ono u što ja vjerujem, vidjet ćemo jesam li u pravu ili ne", rekao je Vučić.

'Obračun' s Crnom Gorom

Na konstataciju drugog sudionika panela, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, da Srbija šalje nejasne poruke gdje želi biti, Vučić je odgovorio da i danas ima vrlo jasnu poruku o europskom putu, ali i da su mnogi ljudi iz regije, zajedno s nekim drugima, uvijek insistirali na tome da ta poruka nije dovoljno jasna, jer se to uklapalo u njihov narativ.

"Ne biste vi bili toliko dobri da ne postoji nevaljala Srbija", rekao je Vučić.

Ponovio je da Srbija jeste na putu k Europskoj uniji i da je najveći problem za Srbiju na tom putu odnos sa Prištinom.

Dio kluba

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je ocijenio da je Srbija kao najveća ekonomija u regiji važna i da u regiji postoji mnogo efekata prelijevanja i dodao da iz tog razloga vjeruje da je problematično ako ne postoji jasna poruku o tome gdje Srbija želi biti.

Naveo je da je za Crnu Goru bila teška odluka da se pridruži sankcijama Rusiji, dodavši da je 30 posto turističkih prihoda zemlje dolazilo iz Rusije.

"To je bio izbor, bila je ideja da uskladimo svoju vanjsku politiku s politikom EU, jer mi želimo biti dio tog kluba", zaključio je Milatović.

Kritika Srbiji i Europi s Kosova

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani kritizirala je u subotu na forumu o sigurnosti "GLOBSEC" u Pragu Europsku uniju (EU) da je u procesu eurointegracija i dijaloga o normalizaciji odnosa Prištine i Beograda pristrana prema Srbiji, na štetu Kosova koje jedino u regiji nema status kandidata za prijem EU.

"Mi smo jedina zemlja koja nema kandidatski status iako smo 100 posto uskladili vanjsku politiku s politikom EU-a, naš parlament vodi računa da svi zakoni budu u skladu s europskom legislativom, više od 90 posto ljudi na Kosovu je za EU", kazala je Osmani.

Porekla je da na Kosovu ima albanskog etničkog nacionalizma i kazala da Kosovo ima "najnapredniji mogući" Ustav u vezi s manjinskim pravima.

Za probleme i tenzije na sjeveru Kosova naseljenom srpskom manjinom, optužila je Srbiju jer ne ispunjava svoju obavezu da tamo raspusti paralelne institucije i strukture.

EU je Osmani optužila da Srbiji tolerira i to što ne usklađuje svoju vanjsku politiku s europskom i unatoč tome dobiva najviše europskih sredstava, a tolerira i što Srbija ne ispunjava svoje obaveze iz oko 40 sporazuma koji su u dijalogu Beograda i Prištine potpisani od 2014. godine.