Zašto EU nije uspjela uključiti zajedničku definiciju silovanja u novi zakon protiv nasilja nad ženama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Države članice Europske unije i Europski parlament složili su se oko prvog zakona EU za borbu protiv nasilja nad ženama, ali konačni tekst nije prošao u jednom ključnom elementu: uključivanju zajedničke definicije silovanja.

Unatoč zakonodavnim naporima, nasilje nad ženama i obiteljsko nasilje i dalje su prisutni diljem europskog kontinenta, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, Agerpres, ANSA, BTA, CTK, dpa, EFE, FENA, STA u okviru European Newsrooma.

Nakon mjeseci intenzivnih pregovora, EU se složila oko svog dijela zakona za borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, sveobuhvatne direktive koja ima za cilj uskladiti zakonske definicije i minimalne zatvorske kazne za počinitelje u cijeloj EU.

Zakon nastoji zaštititi žene od rodno uvjetovanog nasilja, prisilnih brakova, genitalnog sakaćenja žena i internetskog uznemiravanja. Tekstom se kriminalizira kibernetičko uhođenje, kibernetičko uznemiravanje i kibernetičko poticanje na mržnju ili nasilje diljem Europske unije.

Europska komisija prvi je put predložila ovakav zakon 8. ožujka 2022. godine, povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena. Najnoviji sporazum, međutim, ne uključuje zajedničku definiciju silovanja, što se pokazalo kao najkontroverznija točka u pregovorima.

Glavni pregovarači Europskog parlamenta za ovaj zakon, švedska zastupnica Evin Incir (S&D) i irska zastupnica Frances Fitzgerald (EPP), nisu skrivali svoje razočaranje tijekom konferencije za novinare u Strasbourgu te su izrazili nadu da će direktiva postati "početak, a ne kraj" zakonodavnih mjera za borbu protiv nasilja nad ženama u EU.

Pregovori narušeni sporom oko definicije silovanja

Korak uključivanja zajedničke definicije silovanja, potaknut od strane mnogih, bio je blokiran od strane nekoliko zemalja Europske unije, predvođenih Francuskom, Njemačkom, Austrijom i Nizozemskom. Oni su stali iza tehničko-pravnih razloga o tome kako usvojiti prijedlog, tvrdeći da silovanje nije "europski zločin". Ostale tradicionalno konzervativne zemlje poput Poljske, Mađarske, Malte, Češke, Estonije, Bugarske i Slovačke zauzele su isti stav.

Europski parlament i najmanje desetak zemalja EU-a, uključujući Belgiju, Grčku, Italiju i Španjolsku, htjeli su uključiti definiciju silovanja na temelju nepostojanja izričitog pristanka. Četiri španjolska zastupnika u Europskom parlamentu bila su dio pregovaračkog tima Europskog parlamenta, a trojica su glasno govorila o potrebi da se europsko zakonodavstvo uskladi sa standardima u zemljama poput Španjolske.

Države koje su se protivile definiranju silovanja u tekstu tvrdile su da EU nema nikakve nadležnosti po tom pitanju. Kritičari definicije silovanja tvrdili su da ne postoji pravni temelj za tako standardiziranu regulativu u europskom pravu. Odgovarajući članak stoga nije ušao u zakon. Njemačka i Francuska vjeruju da rizik uključivanja definicije leži u tome da bi je sud EU mogao poništiti nakon pravnog osporavanja.

Nespremnost da se dogovori definicija silovanja izazvala je kontroverze u Francuskoj, gdje je predsjednik Emmanuel Macron rekao da će borba protiv nasilja nad ženama biti prioritet njegova drugog mandata. Macron je već izazvao kritike javnosti nakon što je branio pretpostavku nevinosti za francuskog glumca Gérarda Depardieua, koji je optužen za silovanje i seksualno uznemiravanje.

Iako tekst ne sadrži definiciju silovanja, države članice nastojat će podići svijest da se seks bez pristanka smatra kaznenim djelom, stoji u priopćenju Europskog parlamenta. Europska komisija morat će svakih pet godina izvijestiti o potrebi ažuriranja pravila, dodaje se.

Nadogradnja na Istanbulsku konvenciju

Potpredsjednica Europske komisije Věra Jourová izjavila je za češku novinsku agenciju CTK da direktiva na neki način zamjenjuje Istanbulsku konvenciju.

- Nikada nismo imali takvu direktivu o nasilju nad ženama. Reakcija je to i na činjenicu da nisu sve zemlje EU-a ratificirale Istanbulsku konvenciju na koju se već godinama oslanjamo kao na zaštitu od nasilja nad ženama, ali i od nasilja u obitelji – rekla je Jourová.

Potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Jourová rekla je da ne razumije zašto Češka još nije ratificirala Konvenciju.

''Žao mi je. Mislim da su oni koji šire uzbunu i dezinformacije pobijedili nad zdravim razumom'', rekla je i dodala da se Češka time pridružila skupini zemalja ''gdje Crkva ima velik utjecaj i želi vratiti život u 19. stoljeće''.

Pročitajte još

FBiH, HNŽ i Mostar | Koliko se sustav brine za žene žrtve nasilja

Istanbulska konvencija prepoznaje nasilje nad ženama kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena, obvezujući države na poduzimanje zakonodavnih i drugih mjera za osiguranje pravnog, institucionalnog i organizacijskog okvira za sprječavanje nasilja nad ženama, zaštitu žrtava i kažnjavanje počinitelja.

Ostale zemlje koje nisu ratificirale Istanbulsku konvenciju su Bugarska, Mađarska, Latvija, Litva i Slovačka.

Bosna i Hercegovina, koja nije članica EU, ratificirala je Istanbulsku konvenciju 2013. godine. Sukladno tome, rodno uvjetovano nasilje trebalo bi biti kažnjivo zakonom u zemlji.

Diljem Europe nasilje nad ženama i dalje traje

Unatoč obećanjima da će se implementirati Istanbulska konvencija, Bosnu i Hercegovinu posljednjih godinu dana potresaju sve učestalija ubojstva žena. Nakon posljednjeg ubojstva na sjeveru zemlje, tisuće građana održale su mirnu prosvjednu šetnju, a proglašen je i Dan žalosti. No, najveći odjek u javnosti izazvalo je trostruko ubojstvo u kolovozu, gdje je počinitelj ubio svoju suprugu u izravnom prijenosu na društvenim mrežama, dok je u drugom videu tvrdio da je ubio još dvije osobe.

Taj čin bio je okidač prosvjedima u brojnim gradovima zemlje kada su aktivisti sve glasnije počeli tražiti uvođenje pravne definicije femicida te uvođenje femicida kao kaznenog djela. Tražili su da se svako nasilje prema ženama definira kao rodno uvjetovano nasilje i kao predmet kaznenog, a ne prekršajnog zakona.

U ostatku Europe, nasilje nad ženama i obiteljsko nasilje također ostaju stalni problemi.

''To je sustavni problem, s dubokim korijenima u društvenim strukturama, a u mnogim slučajevima odražava neuspjeh sustava zaštite koji bi trebao osigurati sigurnost i integritet polovine populacije zemlje'', rekla je Raisa Enachi, predsjednica Odbora za jednake mogućnosti žena i muškaraca u Zastupničkom domu Rumunjske.

Prema posljednjim podacima slovenskog državnog ureda za statistiku, žene su tri puta češće žrtve nasilja u intimnoj vezi od muškaraca. Žene također češće postaju žrtve teških oblika nasilja. Slovenska policija godišnje obradi nešto više od tisuću slučajeva kaznenih djela s elementima obiteljskog nasilja. Više od 90 posto počinitelja su muškarci, a žrtve su uglavnom žene i djeca, podaci su Udruge SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja.

Šef predstavništva Europske komisije u Sofiji Boyko Blagoev citirao je podatke Eurostata prema kojima je 21 posto žena u Bugarskoj doživjelo nasilje od strane intimnog partnera tijekom svoje odrasle dobi. Zamjenica premijera Mariya Gabriel rekla je u siječnju da su muškarci u Bugarskoj 2023. godine ubili više od 20 žena. Broj registriranih slučajeva obiteljskog nasilja bio je gotovo 1400, dodala je.

Da bi Direktiva EU-a o nasilju nad ženama stupila na snagu, još uvijek je potrebno odobrenje ministara država članica i usvajanje na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, ali očekuje se da će to proći bez problema. Potpredsjednica Komisije Věra Jourová očekuje da će direktiva konačno biti usvojena do kraja travnja.