Imunizacija: Pravno definirana prevara

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Danas, u petak 26. februara, sastat će se predstavnici Bosne i Hercegovine, COVAX-a i kompanije Pfizer da vide gdje je tačno zapelo sa isporukom vakcina koje smo, kao i mnogi drugi, uredno platili, ali se ne zna kada ćemo ih i u kojoj količini dobiti.

Prekjučer, u srijedu, predsjednik Stranke demokratske akcije, Bakir Izetbegović, je razgovarao sa ambasadorom Narodne republike Kine u BiH, Ji Pingom, o tome kako direktno i bez međunarodnih posredničkih mehanizama nabaviti tamošnje cjepivo kojeg, uzgred rečeno, kao najpouzdanije navodi hrvatski biolog i član Francuske akademnije nauka, dr. Miroslav Radman.

Ovo drugo daleko je važnije od prvog. Sastanak u troje pokazat će, naime, kako nas Pfizer pokušava zajebat, odnosno kako i nas pokušava zajebat u globalnoj igri u kojoj javno zdravlje milijardi – ne miliona – ovisi o korporativnim interesima i kilavoj administraciji Evropske unije i Evropskoj komisiji koja je napravila sve, a toga je puno, da se pandemija otegne i pare obrnu više puta, kako one za vakcine, e još više one za PCR testove na kojima je zarada daleko bolja nego na malim bočicama sa spasonosnom tekućinom.

Možemo mi, uvijek možemo, kritikovati ovdašnju neodgovornu i korumpiranu vlast, analizirati budalaste izjave poput one ministrice vanjskih poslova Bisere Turković o strahu institucija od reprize afere s nabavkom respiratora, ma možemo šta hoćemo, ali ako ćemo pravo, valja priznati da BiH kasni sa imunizacijom jer nije u Uniji, no da jeste, kasnila bi tek nešto manje, kao, recimo, Hrvatska u kojoj su svi planovi za masovnu imunizaciju uspješno propali.

Evropska komisija uložila je prošle godine dvije milijarde i 800 miliona eura u razvoj i buduću kupovinu vakcina, sklopivši ugovore sa šest farmaceutskih kompanija od kojih, treba li reći, niti jedna nije ruska ili kineska. I svih šest se itekako dobro osiguralo ugovorima koji im, praktično, omogućavaju sve, a Komisiju, Uniju i ostatak svijeta drže u ovisnosti o korporativnoj milosti.

Svi su ti dokumenti zaštićeni obavezivanjem predstavnika Komisije da će čuvati bitne detalje: od konkretnih iznosa, preko prava korporacija da kasne sa isporukama ili ih umanjuju shodno navodno objektivnim, a suštinski interesnim okolnostima proizvođača kojima je omogućeno da vakcine usmjere onom ko više, brže i bolje plati, samo što to, naravno, ne smiju napraviti transparentno, već se moraju vaditi na "trenutnu najbolju procjenu kompanije“ ili "najbolje razumne napore".

Na šta se misli pod tom "trenutno najboljom procjenom kompanije“, vidljivo je i iz dopisa kojim je Pfizer, skrivajući se iza Ureda COVAX mehanizma, obavijestio ovdašnje vlasti da će ih, odnosno nas, izigrati: "Nakon nekoliko obavljenih razgovora s kompanijom Pfizer u posljednje tri sedmice sa žaljenjem vas obavještavamo da će se isporuka ovih doza za koje je bio cilj da budu isporučene u prvom tromjesečju ove godine, biti odgođene sve dok se ne ispune dodatni zahtjevi Pfizera za dubinskom analizom, koji daleko nadilaze procjene spremnosti koju je izvršio Regionalni odbor za procjenu“.

Uglavnom i u prevodu, ovi iz Pfizera su se dosjetili kako mi ne znamo skladištiti vakcine, pa rekli onima iz COVAX-a – kompromitiranog mehanizama EU koji je trebao olakšati posredovanje između država i korporacija, ali i osigurati da vakcine budu svima dostupno, javno dobro - da nam to jave i narede da se strpimo još neko, neodređeno vrijeme. 

„Bez obzira što je predsjednica EK-a Ursula Von der Leyen najavljivala kako će vakcine biti 'javno dobro dostupno čitavom čovječanstvu', one evidentno ostaju vlasništvo isključivo tih šest kompanija koje jedine odlučuju ko ima pristup. Šokantno je da ugovori sadrže i odredbe prema kojima države članice ne smiju viškove bez dozvole ni prodati ni donirati drugim zemljama. Ono što se nikako ne može opravdati jest činjenica da prema ugovorima porezni obveznici pokrivaju sve rizike kompanija, dok istovremeno nemaju nikakvu kontrolu nad proizvodnjom. Kompanijama je prepuštena potpuna kontrola, čime je Evropska unija sama sebi vezala ruke u svim ovim aspektima“, rekao je za zagrebački tjednik „Novosti“ koordinator nevladine organizacije Corporate Europe Observatory (CEO), Olivier Hoedeman.   

Predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović, u nedavnom je TV intervjuu kazao kako bi on, ako treba, vakcine kupio i od čečenske mafije. Prijedlog, ma kako se činilo, uopće nije mahnit, iako je negativan ishod predvidljiv baš kao i u slučaju hrvatskog i slovačkog pokušaja da legalno nabave ruski Sputnik V.

Čim je čula za namjere Zagreba i Bratislave, šefica Evropske komisije – da, one iste Komisije koja je potpisivala ugovore sa Pfizerom ili AstraZenecom - Ursula Von der Leyen je održala konferenciju za štampu i dramatično rekla: "Pitamo se zašto Rusija teoretski nudi milijune doza cjepiva, a ne napreduje dovoljno brzo u procjepljivanju vlastitog stanovništva?".

Kako se ona upitala, e tako su se u susjedstvu dosjetili da ruska vakcina nema dozvolu Evropske agencije za lijekove, što znači da bi iz svog, a ne zajedničkog budžeta, plaćali odštete u slučaju tužbi građana zbog nuspojava Sputnjika V sa kojim, inače, ne postoje problemi pa se zato izmišljaju.

Naime, u decembru 2020. Moskva je dogovorila proizvodnju 300 miliona doza Sputnjika u Indiji, te ponudila da upravo Evropskoj uniji dostavi 100 do kraja marta, dok je, prema tekstu objavljenom u uticajnom časopisu „The Lancet“, efikasnost ruske vakcine čak 91,6 posto, što Sputnjik izjednačava sa konkurentnkim proizvodima koji su, u većini, i dvostruko skuplji. Zapravo je samo vakcina Oxford-AstraZenece jeftinija, ali se ne preporučuje starijima od 65 godina!

Jedini način da Bosna i Hercegovina svoje građane ne učini posljednjim nezaštićenim stanovnicima Evrope je da ovdašnje vlasti direktno i bez obzira na cijenu započnu pregovore sa ruskim i kineskim proizvođačima, plate cjepiva još jednom i... E, iza toga i se problem nastavlja: vakcine, osim za korporativne, služe i za (geo)političke interese i širenje uticaja, a to Unija, kada je o Pekingu i Moskvi riječ, želi spriječiti bez obzira na posljedice po zdravlje svojih stanovnika, te državljana onih zemalja preko ograde, računajući i Bosnu i Hercegovinu koja će, ako se ovako nastavi, tekućinu protiv covida 19 dobiti taman kada nam bude trebala ona za covid 25.

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Bljesak.info. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezan autor.