Začetnik modernoga radničkog zakonodavstva
Robert Owen - britanski utopijski socijalist i socijalni reformator
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Na današnji dan prije 165 godina, 17. studenog 1858. u Newtownu je preminuo Robert Owen, britanski društveni reformator, industrijalac i jedan od osnivača utopijskog socijalizma.
Povijest ga pamti kao borca protiv izrabljivanja radnika, koje se javilo zbog industrijske revolucije i uvođenja kapitalističkog načina proizvodnje. Smatraju ga pionirom ulaganja u ljudski kapital.
U političkoj filozofiji, među prvima je zagovarao model radničkog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju, nasuprot državnom vlasništvu.
Utjecao je na formiranje teorije Karla Marxa.
Rodio se u Walesu 14. svibnja 1771. godine, u malom trgovačkom gradu Newtownu, kao šesto od sedmero djece. Otac mu je bio mali poduzetnik, a majka potjecala iz bogatije farmerske obitelji.
Već s 10 godina prestaje pohađati školu, a 1787. seli u London. Ubrzo putuje u Manchester i nalazi posao te se već s 21 godinom probija do mjesta upravitelja tvornice, zahvaljujući poduzetničkom duhu, upravljačkim vještinama i naprednim moralnim stajalištima.
Robert Owen je za razliku od ostalih reformatora bio bogat i uspješan poslovni čovjek, s izvjesnim društvenim vezama i s praktičnim znanjima u organizaciji proizvodnje i ljudi.
Jedan je od najutjecajnijih socijalista utopista u prvoj polovici XIX. st. i začetnik modernoga radničkog zakonodavstva. Bio je protivnik nasilja i revolucije, vjerovao je da se društveni preobražaj može provesti mirnim putem – propagandom, uvjeravanjem i eksperimentom.
Eksperimentom u New Lanarku, naselju u kojem je bio ravnatelj predionice pamuka i od kojega je načinio uzornu radnu zajednicu, izgradio je gledišta o socijalnim reformama (ukinuo rad djece, skratio radno vrijeme, utemeljio bolesničke blagajne i čitaonice).
Ostvarivost svojih socijalnih ideja iskušao je i u SAD-u, gdje je 1825. utemeljio komunu u New Harmonyju u Indiani. Odbacivao je vladajuća gledišta o braku i religiji smatrajući ih, uz privatno vlasništvo, glavnim kočnicama društvenog razvoja.
Najpoznatije je Owenovo djelo Novi pogled na društvo (A New View of Society, 1813), koje sadrži filozofiju socijalnih reformi. Iako su njegovi prijedlozi promjena u društvu napadani kao utopistički, uvelike je pridonio razvoju pojmova kooperacije i sindikalizma.
Ostala značajnija djela: Izvještaj grofoviji Lanark (Report to the County of Lanark, 1820) i autobiografija Život Roberta Owena (The Life of Robert Owen, I–II, 1857–58).
Filozofija Roberta Owena počiva na nekoliko osnovnih premisa. Jedna od njih je da čovjek nije odgovoran za svoju volju ni postupke, jer se njegov karakter i osobine oblikuju neovisno od njega.
Polazeći od teze da je čovjek proizvod isključivo svog naslijeđa i okoline, zalagao se za poboljšanja u obrazovanju te za reformu rada, vjerujući da je time moguće postići napredak i dobrobit za pojednice i zajednicu. (Izvori: Wikipedia i Hrvatska enciklopedija)
