José Raúl Capablanca
Šahovski Mozart i briljantni majstor brzopoteznog šaha
Tekst članka se nastavlja ispod banera
José Raúl Capablanca, šahovski Mozart, rođen je na današnji dan prije 135 godina, 19. studenoga 1888. u Havani.
Capablanca je naučio igrati šah sa četiri godine prateći igru svog oca. U petoj godini se učlanio u Havanna Chess Club, gdje ga vodeći šahisti kluba nisu mogli pobijediti nakon razmjene kraljica. Godine 1901., kada je tek napunio 13 godina, pobijedio je kubanskoga nacionalnog prvaka Juana Corza, rezultatom od 4 pobjede, 3 poraza i 6 remija.
Capablanca je 1909, kao dvadesetogdišnjak, dobio meč protiv prvaka SAD-a, Franka Marshalla. Marshall je inzistirao da Casablanca sudjeluje na turniru u San Sebastiánu, u Španjolskoj, 1911. To je bio jedan od najjačih turnira tog vremena. Svi vodeći svjetski šahisti osim svjetskog prvaka Emanuela Laskera su sudjelovali.
Na početku turnira Ossip Bernstein i Aaron Nimzowitsch su zamjerali sudjelovanje Capablanci jer dotada nije osvojio niti jedan značajni turnir. Međutim, nakon što je Capablanca dobio prvu partiju protiv Bernsteina, čime je osvojio i turnirsku nagradu za briljantnost, Bernstein je potvrdio da je Capablanca vrlo talentiran i rekao da se ne bi iznenadio ako osvoji turnir.
Na marginama turnira Capablanca ubrzo izazvao Nimzowitscha na seriju blic partija, koje je s lakoćom dobio. Okupljeni šahisti su zaključili da Capablanci nema ravnog u brzopoteznom šahu.
Izazvao svjetskog prvaka
Na kraju turnira, Capablanca je zapanjio šahovski svijet zauzevši prvo mjesto u San Sebastiánu, rezultatom od šest pobjeda i jednim porazom, završivši tako ispred Akiba Rubinsteina, Carla Schlechtera i Siegberta Tarrascha.
Godine 1911. Capablanca je izazvao Emanuela Laskera na borbu za naslov svjetskog prvaka. Lasker je prihvatio izazov, ali nisu se mogli dogovoriti o uvjetima pa dvoboj nije održan.
Na velikom turniru 1914. godine u Sankt-Peterburgu, uz prisustvo većine svjetskih šahista (osim onih iz Austro-Ugarske) Capablanca je prvi put odigrao susret protiv velikog Laskera. Capablanca je poveo za jedan i po bod u preliminarnoj rundi, i natjerao Laskera grčevito se boriti bori za remi. Ponovo je osvojio nagradu za briljantnost susretom protiv Bernsteina, i ostvario veoma cijenjene pobjede protiv Davida Janowskog, Nimzowitscha i Aljehina.
No ipak, Capablanca je zbog Laskerovog povratka u drugom dijelu natjecanja, završio samo kao drugi sa rezultatom od 13 bodova, dok je Lasker imao 13,5, ali ipak ispred trećeplasiranog Aleksandra Aljehina. Nakon turnira, ruski car Nikola II. je proglasio pet dobitnika nagrada (Lasker, Capablanca, Aljehin, Tarrasch, Marshall) za šahovske velemajstore.
Lasker, tadašnji svjetski prvak, je 1920. godine uvidio da Capablanca postaje prejak i prepustio mu je naslov rekavši "Nisi stekao naslov preko obrasca izazivača, nego putem svog briljantnog majstorstva."
Nije želio titulu bez borbe
Capablanca je želio osvojiti titulu susretom, ali Lasker je ustrajao da je on sada izazivač. Odigrali su susret u Havani 1921. i Capablanca je pobijedio Laskera s četiri pobjede uz deset remija i bez iti jednog poraza (+4 -0 =10)! Podvig osvojiti titulu svjetskog prvaka bez izgubljenog susreta, nije se ponovio gotovo osam desetljeća, sve dok Vladimir Kramnik 2000. nije pobijedio Garija Kasparova +2 -0 =13.
Capablanca je kao novi svjetski prvak imao prevlast na velikom turniru u Londonu 1922. Porastao je broj svjetski jakih šahista. Na spomenutom turniru Capablanca je bio uvjerljivo najbolji, osvojivši prvo mjesto s cijelih 1,5 bodova više od najbližeg pratitelja Aljehina.
Količnik kojeg je ostvario na turniru je bio 11 pobjeda, 4 remija i nijedan poraz! Poslije Aljehina, najviše bodova na turniru imali su Milan Vidmar, Rubinstein i Efim Bogoljubov.
Godine 1924. održan je turnir u New Yorku. Ovaj turnir se izdvaja time što je na njemu Capablanca doživio jedan poraz, prvi nakon cijelih osam godina (zadnji put je Capablanca je izgubio partiju 1916. godine protiv Chajesa. Rezultat kojeg je ostvario na turniru u New Yorku bio je +10=9-1. Završio je kao drugi na turniru, iza Leskera, ali i ispred Aljehina. No treba napomenuti i to, da je Capablanca pobijedio Laskera u izravnom susretu.
Kada je 1925. održan turnir u Moskvi, za Capablancu se veže zanimljiv događaj. Naime, za vrijeme simultanki Capablanca je dobio sve partije osim jedne u kojoj je remizirao, i to protiv dvanaestogodišnjeg dječaka, kome je rekao na kraju meča: "Jednog dana, postat ćeš prvak!"
To dijete bio je Mihail Botvinik, a 13 godina kasnije, Botvinik nije samo pobijedio Capablancu, već je i postao svjetskim prvakom.
Godine 1927. na turniru u New Yorku, igrajući po 4 meča protiv svakog protivnika, Capablanca je ostvario osam pobjeda i 12 remija, pobijedivši Aljehina, Vidmara i Spielmanna sa 2,5 - 1,5 ; Nimzowitscha sa 3-1 i Marshalla sa 3,5-0,5. Osvojio je uvjerljivo prvo mjesto, s čak 2,5 boda ispred Aljehina.
Capablanca je nakon ovako uvjerljivo osvojenog turnira postao previše siguran u sebe, podcjenjujući pri tom Aljehina u predstojećem susretu za naslov svjetskog prvaka.
Postao previše samouvjeren
Iste godine odigran je i meč za titulu prvaka svijeta, između Capablance i Aljehina. Rezultat, nakon 34 odigrane partije, bio je +3=25-6. Natjecanje je trajalo 73 dana, što ga čini najduljim natjecanjem za naslov svjetskog prvaka ikada održanog. Ovim turnirom, Capablanca je izgubio naslov svjetskog prvaka, prepustivši ga Aljehinu.
Aljehin je od tada očigledno počeo izbjegavati mečeve protiv Capablance. Nije se pojavljivao na turnirima na kojima je Capablanca sudjelovao. Nije prihvaćao izazove od Capablance.
Nakon što je 1935. Aljehin izgubio titulu od Maxa Euwea, nije mogao odbiti pojavljivanje na jakom Notthingemskom turniru, na kojem je sudjelovao i Capablanca. Capablanca je konačno dobio priliku da zaigra s njim i trijumfirao je u oba izravna meča.
Odkad je izgubio naslov svjetskog prvaka, Capablanca je osvojio još nekoliko značajnih turnira. Godinu dana nakon izgubljene titule svjetskog prvaka, 1928., Capablanca je osvojio prvo mjesto na berlinskom turniru. 1929. osvaja turnire u Budimpešti i Barceloni, a 1931. turnir u New Yorku.
Aljehin je od tada očigledno počeo da izbjegava mečeve protiv Capablance. Nije se pojavljivao na turnirima na kojima je Capablanca sudjelovao. Nije prihvaćao izazove od Capablance. Nakon što je 1935. Aljehin izgubio titulu od Euwea, nije mogao odbiti pojavljivanje na jakom Notthingemskom turniru, na kojem je sudjelovao i Capablanca. Capablanca je konačno dobio priliku da zaigra s njim i trijumfirao je u oba izravna meča.
Odkad je izgubio naslov svjetskog prvaka, Capablanca je osvojio još nekoliko značajnih turnira. Godinu dana nakon izgubljene titule svjetskog prvaka, 1928., Capablanca je osvojio prvo mjesto na berlinskom turniru. 1929. osvaja turnire u Budimpešti i Barceloni, a 1931. turnir u New Yorku.
Na Notthingemskom turniru 1936. Capablanca pobjeđuje ispred igrača poput Botvinika, Euwea (tadašnjeg svjetskog prvaka), Finea, Rehevskyja, Aljehina i Flohra.
Stil igre
Capablancin se stil igre zasigurno ističe svojom jednostavnošću i ljepotom elegancije. Mnogi poznati šahisti ističu Capablankine perceptualne sposobnosti kao ključ njegove jednostavne igre.
Naime, Capablanca šah nije učio iz knjiga, nego se vježbao i gradio pravim partijama. Poznata je njegova rečenica: Dobrom igraču uvijek se osmjehne sreća.
To vjerojatno proistječe iz toga da je uspijevao mnoge pozicije reducirati i dovesti ih u slične onima u kojima se već našao, pa je tako gotovo uvijek pobjeđivao u završnicama, čak i protiv slabijih protivnika.
On je također šahovski prvak s najmanjim brojem pogrešaka tijekom igre, što ne čudi, s tim da je 8 godina bio neporažen pa je upravo zbog toga prozvan šahovskim strojem. Unatoč tomu, poznato je da je bio prelijen kalkulirati ako je znao da ima prednost koju može lako pretočiti u pobjedu, što dakako nije utjecalo na konačan ishod.
Dakle, Capablanca nije igrao agresivno, već se odlikovao svojim točnim taktičkim stilom. Nasljednici su mu budući defenzivno orijentirani Mihail Botvinik i Tigran Petrosjan, ali i univerzalni Bobby Fischer.
U mečevima od 1909. do 1939. ostvario je +318=249-34. Ni jedan drugi majstor nije ostvario tako mali broj poraza. Nije izgubio nijedan meč od 1916. to 1924.
Capablanca je preminuo u New Yorku 8. ožujka 1942. zbog krvarenja u mozgu.
"Njegovom smrću izgubili smo najvećeg šahovskog genija, kakvog više nikada nećemo vidjeti", napisao je Aleksandar Aljehin malo prije vlastite smrti. (Izvor: Wkipedia)
