Političkog dogovora nema ni za 70 milijuna eura

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Službeni Bruxelles uvjetovao je davanje 70 milijuna eura BiH, koliko iznosi prva tranša iz Plana rasta za Zapadni Balkan, sve dok se u potpunosti ne usuglasi Reformska agenda koju je pred domaće vlasti postavila Europska komisija'', potvrđeno je u Delegaciji Europske unije u BiH.

110 od 113

BiH je ispunila 110 od 113 reformi, međutim to nije dovoljno. Traži se pristanak vlasti Republike Srpske na ukidanje entitetskog veta u institucijama BiH, uvođenje call-centra na razini BiH i popunjavanje Ustavnog suda.

Iz Delegacije Europske unije u BiH su za Nezavisne novine kazali da su bh. vlasti dostavile Europskoj komisiji Nacrt cjelovite reformske agende, kao nužnog preduvjeta za sudjelovanje u Planu rasta za zapadni Balkan.

"Europska komisija je pripremila svoju ocjenu Nacrta reformske agende BiH i dostavila svoje komentare bh. vlastima, uz zahtjev za određene revizije. Međutim, 16. srpnja bh. vlasti su obavijestile Komisiju da nisu u mogućnosti dostaviti finalizirani tekst uslijed izostanka političkog konsenzusa", rečeno je iz Delegacije Europske unije u BiH.

Prva tranša iz Plana rasta, ističu, može se isplatiti tek nakon što Evropska komisija i BiH formalno usuglase ovu reformsku agendu.

"Neusvajanje reformske agende u skladu s komentarima Komisije imat će svoje posljedice. Naime, za razliku od drugih partnera u regiji, BiH neće dobiti prvu bezuvjetnu ratu predfinanciranja u vrijednosti od sedam posto, predviđenu za isplatu nakon ljetnog perioda, čime se propušta značajna mogućnost ranog financiranja. Prilika je propuštena i nadamo se da će bh. vlasti uskoro postići dogovor", upozorili su iz Delegacije Europske unije u BiH.

Nije bilo lako

Iz RS kažu da su zahtjevi Bruxellesa neprihvatljivi, jer to ''predviđa njeno ukidanje''.

Od obećanih milijuna eura bespovratne pomoći BiH iz Plana rasta za Zapadni Balkan, za sada nema ništa. Europska komisija ih uvjetuje ukidanjem entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć i Konkurencijskom Vijeću BiH. No, Republika Srpska ne pristaje da se to promijeni.

Usuglašavanja Reformske agende za dobivanje ukupno milijardu eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan nije bilo lako, u početku bilo je čak 40 problematičnih mjera, svelo se na tri. Ključna je zahtjev za ukidanje entitetskog veta, u dvije institucije BiH kao najava mnogo goreg scenarija.

"Njihovo traženje da se odustane od entitetskog glasanja na nekim tijelima na razini BiH je neprihvatljivo jer je to prejudiciranje strukture koja bi otišla dalje do odlučivanja u parlamentu BiH. Oni su vjerojatno htjeli vidjeti mogu li na mala vrata uvući takvu vrstu glasanja, mi smo to odbili", rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, podsjeća RTRS.

Iz RS-a poručuju kako Bruxelles ''nikada nije zadovoljan''. 

RS ne pristaje

''Kada su mnogi europski dužnosnici dolazili ovdje ili slali poruke iz Bruxellesa, rekli su: 'Vi usvojite proračun i nemojte da brinete, bit će proslijeđena tranša'. To govori o jednom političkom pritisku i potrebi Europske komisije da određena politička pitanja definira ovdje kroz uvjetovanja", rekao je Staša Košarac, zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara.

Osim ukidanja entitetskog glasanja u bh. institucijama, Republika Srpska ne pristaje na uvođenje call-centar na razini BiH i popunjavanje Ustavnog suda uz ostanak stranih sudaca.

Planom rasta EU zemljama Zapadnog Balkana namijenjeno je ukupno šest milijardi, od čega je za BiH dvije milijarde eura. Trećina su bespovratna sredstva, a dvije trećine krediti.