Donald Trump - Ja, najveći

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ja sam borac. Vjerujem u izreku "oko za oko". Ne okrećem drugi obraz i ne poštujem ljude koji ne vraćaju udarac. Ako mi ubiješ psa, bolje sakrij svoju mačku.

Teško je biti skroman kada si velik kao ja.

Muhammad Ali

Kada je 2016. godine Donald Trump osvojio svoj prvi predsjednički mandat, dogodio se jedan zanimljiv fenomen: dvije su knjige u Sjedinjenim Američkim Državama doživjele strelovit rast prodaje. Riječ je romanima "1984." Georgea Orwella i "Sluškinjinoj priči" kanadske spisateljice Margaret Atwood. Orwellova "1984" doživjela je rast prodaje od gotovo 10.000 posto.

Podređen položaj žena

U oba slučaja radi se o mračnim distopijskim romanima. Dok smo o Orwellovu romanu znali gotovo sve, jer je ta knjiga poodavno prerasla književni geto i postala dio masovne kulture, o romanu Margaret Atwood, barem na ovim prostorima, nije se znalo gotovo ništa. "Sluškinjina priča" objavljena je 1985. godine, dok je na hrvatski prevedena 1988., u nakladi zagrebačkog Nakladnog zavoda Globus. Govori, u najkraćem, o podređenom položaju žena u autokratskom, odnosno teokratskom društvu daleke budućnosti, te je od samog početka uspoređivana s Orwellovim remek-djelom.

"Sluškinjina priča" je u međuvremenu postala globalni fenomen zahvaljujući seriji koja je na ovim prostorima prikazivana na televizijskoj platformi HBO, a čije su prve tri epizode prikazane već u travnju 2017. godine. Radnja serije, za razliku od romana, smještena je u blisku budućnost. Započinje 2017. godine, nakon velike krize plodnosti i pada nataliteta nakon Drugog američkog građanskog rata, kada su sve preostale plodne žene, zvane Sluškinje, prisiljene na porođajno sužanjstvo u novonastaloj državi i velesili zvanoj Republika Gilead (bivše Sjedinjene Američke Države), kojom vlada kršćansko-teokratski totalitarni režim.

Od 2017. godine pa na ovamo snimljeno je čak šest sezona serije, s ukupno 56 epizoda. Serija "Sluškinjina priča" imala je sjajne kritike. Do sada je osvojila čak 15 Emmy nagrada od ukupno 76 nominacija. To je i prva serija koja je osvojila nagradu za najbolju seriju, a da je premijerno prikazana na jednom streaming servisu. Osvojila je i Zlatni globus za najbolju televizijsku seriju i najbolju glumicu (Elisabeth Moss).

Bujanje lova na vještice

"Kada je objavljena, tu su knjigu smatrali pretjerivanjem, no kad sam je pisala, pazila sam da u ljudska bića ne usadim ništa od onoga što već u jednom trenutku u prošlosti nisu učinili", izjavila je Margaret Atwood u jednom intervjuu koji je dala 2017. godine. Navela je kako je "Sluškinjina priča" nadahnuta njezinim proučavanjem Amerike iz 17. stoljeća i tadašnjeg puritanizma obilježenog "lovom na vještice".

"Sada vidimo kako te vrijednosti opet bujaju", izjavila je aludirajući na Trumpovu predsjedničku kampanju iz 2016., kada je Trump najavio ograničavanje prava na pobačaj. Drugi razlog, zbog kojeg je njezina knjiga iznenada stekla golemu popularnost, Atwood vidi u strahu od autokracije. "Mi razmišljamo o napretku kao o ravnoj liniji koja uvijek ide prema gore. Ali nikad nije bilo tako,  misliš da živiš u liberalnoj demokraciji, a onda – tras – nađeš se u Hitlerovoj Njemačkoj. To se može dogoditi jako brzo", izjavila je.

Sličan fenomen dogodio se i ovaj put: odmah nakon što je postalo jasno da je Donald Trump osvojio svoj drugi, nevezani predsjednički mandat, što se dogodilo tek drugi put u američkoj povijesti, romani "1984." i "Sluškinjina priča" doživjeli su strelovit rast prodaje na Amazonu.

Kako objasniti ovaj fenomen? U oba slučaja, čini mi se, riječ je o širenju moralne panike, što je jedini odgovor jalovog lijevog političkog establišmenta na fenomen Trump koji je u međuvremenu silno dobio na važnosti jačanjem proputinovske desnice u Europi, prije svega u dvije najveće članice Europske unije, Francuskoj i Njemačkoj.

Pokret za obnovu Reicha

Reakcije na Trumpovu pobjedu u Europskoj uniji, ovisno o političkom spektru s kojeg dolaze, svode se na "lijevo" širenje moralne panike, slično kao u Sjedinjenim Američkim Državama, i slugansko prihvaćanje Trumpa kao novog svjetskog vođe. Kao dobar, ekstreman primjer može poslužiti njemačka neonacistička skupina Reichsbürger koja promovira stajališta kako moderna Njemačka nije suverena republika, već korporacija koju su stvorile savezničke nacije nakon Drugog svjetskog rata. Po njima, Trump je idealan vođa koji će predvoditi pokret za obnovu Reicha.

U Bosni i Hercegovini vladaju slična, dijametralno suprotstavljena uvjerenja. S jedne strane su političari, poput Dragana Čovića, Milorada Dodika ili Željka Komšića, koji su uputili "tople" čestitke Trumpu, svatko iz svojih razloga, s tim da ovdje treba naglasiti da je, iz sasvim razumljivih razloga, jedino Milorad Dodik uoči izbora otvorenih karata igrao na pobjedu Donalda Trumpa.

Motivi Dragana Čovića su također jasni. Katastrofalne politike demokratskih predsjedničkih administracija u proteklom periodu, koje su insistirale na ideji utopijske "građanske države" koja je u potpunosti paralizirala politički život u zemlji, pa i po cijenu prikrivanja i relativiziranja teških ratnih zločina koje je počinila Armija BiH, učinile su iz perspektive velikog broja bosanskohercegovačkih Hrvata Donalda Trumpa onim famoznim "manjim zlom".

Pogubljeni Komšić

Pogubljeni Željko Komšić, koji je iz nekih nepoznatih razloga u posljednje vrijeme gotovo nestao iz javnosti, u čemu mnogi vide američke prste, i koji kao da je naslutio da je poraženim američkim demokratskim politikama postao pretežak teret, u Trumpu, čini se, vidi jedino svjetlo koje se nazire na kraju tunela.

(U jednoj pomalo katastrofičnoj analizi koja se pojavila u hrvatskim medijima, jedan politički analitičar ne isključuje mogućnost da će Trumpova administracija, po uzoru na američku politiku u Bosni i Hercegovini u posljednja dva desetljeća,  težiti izazivanju kaosa u Europi, širenjem i izazivanjem etničkih konflikata, gdje je Balkan ona ključna neuralgična točka odakle bi ti procesi trebali započeti.)  

Međutim, najveća prijetnja čovječanstvu, koja je izravna posljedica fenomena Trump, nesumnjivo je rast i jačanje pokreta QAnon koji je doveo do radikalne polarizacije američkog društva, koja se kapilarno prenijela na sve slojeve, a koji se posljednjih godina, po principu spojenih posuda, proširila cijelim svijetom. QAnon se fokusira na izmišljene tvrdnje anonimne osobe poznate kao "Q".

Teorija QAnona

Osnovna teorija QAnona počiva na uvjerenju da postoji zavjera sotonističkih i kanibalističkih zlostavljača djece, koji upravljaju globalnim lancem trgovine djecom, a koji su se urotili protiv tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa.  QAnon se prirodno nastavlja na teoriju zavjere nazvanu Pizzagate, koja je nastala 2016. godine, u koju su naknadno uključeni elementi brojnih drugih teorija zavjere koje su međusobno povezane u jedinstvenu cjelinu.

Teorija Pizzagate pojavila se u ožujku 2016. godine. Sljedbenici Pizzagatea su tvrdili da su visoki političari iz Demokratske stranke, predvođeni Bilom i Hillary Clinton, sustavno zlostavljali djecu u jednoj vašingtonskoj piceriji. Optužbe za seksualno zlostavljanje djece i središnja uloga obitelji Clinton u zlostavljanju postali su ključni dio QAnon sustava vjerovanja. Vremenom je središnja uloga Clintonovih smanjena u korist općenitijih zavjereničkih tvrdnji o navodnoj svjetskoj eliti trgovaca djecom. 

Sljedbenici QAnona promovirali su prvih godina Trumpova mandata uvjerenja kako se njegova administracija potajno bori protiv zavjere pedofila i da će u jednom trenutku izvršiti uhićenja i pogubljenja tisuća pedofila, na dan poznat kao "Oluja" ili "Događaj". Rani postovi QAnona iznosili su tvrdnje o dosluhu "duboke države" s nekim stranim silama, konkretno s Iranom i Sjevernom Korejom.

Nitko nema odgovor

Brojne lažne, neutemeljene tvrdnje koje je "Q" objavio uključuju informacije da je CIA postavila sjevernokorejskog vođu Kim Jong-una kao marionetskog vladara i da je Angela Merkel unuka Adolfa Hitlera. Prva objava misterioznog "Q-a" bila je u listopadu 2017. godine na web stranici "4chan", koja funkcionira kao virtualna oglasna ploča na kojoj korisnici ostavljaju "poruke".

QAnon je u osnovi anonimni internetski portal, koji je već poprimio obrise široko rasprostranjenog kulta u kojem Trump figurira kao vrhunaravno božanstvo. Američko-kanadska novinarka Jesselyn Cook nedavno je objavila publikaciju "The Quiet Damage: QAnon and the Destruction of the American Family" koja je postala sveamerički bestseler. Knjiga govori o fatalnom utjecaju QAnona u društvu, koji je, s pogubnim posljedicama, stvorio nepremostivi jaz u brojnim američkim obiteljima, kao jedan fenomen koji se naglo širi i na koji nitko nema valjani odgovor.

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Bljesak.info. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezan autor.