Lisica u praznom kokošinjcu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Uoči zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora (HNS) koje je održano prošli tjedan, 4. veljače, zamjenik predsjednika Hrvatske republikanske stranke (HRS) Slaven Bevanda izjavio je kako njegova stranka neće sudjelovati na zasjedanju HNS-a, što je odluka koju treba pozdraviti, ako ni zbog čega drugog a ono barem zbog privida nekakve političke alternative HNS-u, odnosno HDZ-u.

Da Plenković dođe do daha

Na zasjedanju je, kao gost, sudjelovao i hrvatski premijer Andrej Plenković, čija je Vlada, kao možda nijedna druga hrvatska Vlada prije nje, opterećena silnim korupcionaškim aferama koje se nižu kao na pokretnoj vrpci, tako da je svoj posjet Mostaru Plenković iskoristio, možda, da nakratko dođe do daha od svega onoga što se događalo u proteklom periodu u Hrvatskoj.

Zanimljivo je da je HNS na svom zasjedanju donio i nekakvu eskapističku deklaraciju bombastično predstavljenu kao Demografsku strategiju Hrvata u Bosni i Hercegovini. "Suočeni s demografskom erozijom, starenjem stanovništva, rastućim iseljavanjem i niskom stopom fertiliteta, s čime se suočava Bosna i Hercegovina, što se posebice odnosi na hrvatski narod u BiH i Republici Hrvatskoj, Glavno je vijeće Hrvatskoga narodnog sabora BiH na temelju zaključka Predsjedništva HNS-a BiH pokrenulo projekt demografske strategije u cilju demografske revitalizacije hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini", navodi se, između ostalog, u tekstu Strategije.

Bevanda se u svom istupu osvrnuo i na HNS-ovu "Strategiju", podsjećajući kao je i 2018. godine na ovoj instituciji donesena nekakva deklaracija u tom smislu: "Ne vidim što bi nova deklaracija donijela. Nisam je vidio i ne negiram njenu vrijednost i valjanost. Smatramo da je ideja HNS-a sjajna, imala je sjajne pokretače, ali kroz ovih dvadeset godina nije imala izvođače. To je stav Republikanaca", kazao je Bevanda te dodao kako smatra kako se nisu stekli uvjeti za demokratski rad HNS-a.

Dokument tragično zakasnio

Iluzorno je praviti nekakve "Strategije" oko jednog gorućeg problema kao što je iseljavanje, što je proces koji kontinuirano traje već više od deset godina i čija je realizacija odavno već ušla u finalnu fazu, čak i ako na trenutak zanemarimo to što je taj dokument tragično zakasnio, jer više nije moguće na bilo koji način preokrenuti negativne trendove.

Drugo, i možda još važnije, tko bi trebao donositi slične dokumente? Je li paradoks to što to čini HDZ i njegovi sateliti, uključujući tu i HNS, koji snose najveću odgovornost za sličan razvoj situacije, u jednoj predvidivoj političkoj proceduri, sličnoj onoj u Sjevernoj Koreji ili Bjelorusiji, gdje se sve već unaprijed zna, osim, eventualno, boje kravate koju će Dragan Čović nositi na zasjedanju?

Andrej Plenković je, valjda i povodom HNS-ove "Strategije", na Saboru "podsjetio" kako je "više od četvrtine Hrvata u Hrvatskoj porijeklom iz BiH", pri čemu je nedvosmisleno ukazao na činjenicu kako bosanskohercegovački Hrvati, što je dijelom prirodan proces a dijelom proces koji je rezultat političkih manipulacija i loših namjera, već desetljećima popravljaju katastrofalnu demografsku sliku Hrvatske.

Hrvatski trojanski konj

Međutim, ovaj mehanizam više ne funkcionira, što na najbolji način pokazuju najnoviji statistički podaci o broju stanovnika Hrvatske prema posljednjem popisu stanovništva, Hrvatske koja se naočigled prazni i u koju masovno pristiže radna snaga s Filipina ili s Nepala: bosanskohercegovački Hrvati više ne cure u Republiku Hrvatsku kao u obećanu zemlju, iz koje bježi i domicilno stanovništvo, nego isključivo u zapadnoeuropske zemlje, Irsku ili Kanadu, tako da je Plenković na HNS-u pomalo podsjećao na lisicu u praznom kokošinjcu.

Kada je prije pet-šest godina Sveučilište u Zagrebu dodijelilo počasni doktorat Draganu Čoviću, u obrazloženju te odluke stajalo je i sljedeće, što možemo protumačiti i kao neku vrstu frojdovske omaške: "Hrvati porijeklom iz BiH čine i velik dio populacije Republike Hrvatske, te će i dalje pretežno biti upućeni na Republiku Hrvatsku, u kojoj se također događa proces depopulacije. Hrvati iz BiH bili su izvor iz kojeg se najvećim dijelom nadoknađivao manjak stanovništva u Hrvatskoj, a vjerojatno će tako biti i u budućnosti."

Dakle, iz perspektive vodstva Sveučilišta u Zagrebu, Dragan Čović je neka vrsta hrvatskog trojanskog konja u Bosni i Hercegovini zaduženog za popravljanje demografske slike Hrvatske. Pa ako su tada iz sličnih razloga dodijelili počasni doktorat Draganu Čoviću, onda su ga trebali dodijeliti i  Željku Komšiću, Zlatku Lagumdžiji, ili Bakiru Izetbegoviću, jer su i ovi ljudi itekako zaslužni za "demografsku obnovu" Hrvatske, držeći godinama jednu zemlju kao taoca svojih autističnih i pogubnih politika, uključujući tu i bosanskohercegovački HDZ.

Preustroj Federacije

Bevanda je, također, u istom istupu spomenuo i novi preustroj Federacije BiH koji predlažu iz njegove stranke: "Ponudili smo prijedlog preustroja Federacije u veliku Posavsko-hercegovačko-bosansku županiju s hrvatskom većinom i Bosansko-podrinjsko-krajišku županiju s bošnjačkom većinom. Predvidjeli smo i tri distrikta: Mostar, Gornji Vakuf - Uskoplje i Travnik, koji bi bili u vlasništvu ovih dviju županija." Ovim preustrojem bi se, tvrde iz HRS-a, pored smanjivanja prekobrojne birokracije u zemlji, ujedno riješilo i pitanje izbora dva člana Predsjedništva BiH čime bi došlo do relaksacije međunacionalnih odnosa unutar Federacije.

Ovdje treba podsjetiti na onu izjavu Alije Izetbegovića iz devedesetih kako su za rat potrebne dvije strane. Izetbegović je, što smo svi itekako osjetili na vlastitoj koži, tada tragično pogriješio. Međutim, u slučaju sličnih političkih inicijativa uistinu je potrebno "dvoje", jer inače nemaju nikakvog smisla. Da je to tako na svoj način svjedoči i reakcija iz Sarajeva, odnosno odsustvo iste, na koju nisu graknuli čak ni dežurni "patrioti" s javne televizije i njihovi "politički analitičari", što čine svaki put kada se s hrvatske strane pojave bilo kakve inicijative koje su na bilo koji način suprotstavljene svemoćnom Draganu Čoviću, niti su u ovoj inicijativi vidjeli "buđenje aveti" Herceg-Bosne ili Trećeg entiteta.

Nešto slično ovoj inicijativi je već više puta dosada viđeno, primjerice 2005. godine, kada je Biskupska konferencija BiH predložila teritorijalni preustroj Bosne i Hercegovine "usmjeren prije svega na osiguranje ravnopravnosti konstitutivnih naroda u jedinstvenoj, cjelovitoj i decentraliziranoj državi, te je u tom smislu usuglašen s važećim ustavnim polazištima i načelima". Suština prijedloga sastojala se u tome da se Bosna i Hercegovina administrativno-teritorijalno podijeli na četiri regije: Sarajevsku, Banjolučku, Mostarsku i Tuzlansku, u kojima bi se vlast formirala po nacionalnom paritetu.

Svadbe i sahrane

Ovim dokumentom godinama se manipuliralo iz Sarajeva, iako je svakome bilo jasno da se radi o utopijskoj inicijativi bez bilo kakvih izgleda na uspjeh, kojoj je do "realizacije" nedostajala tek jedna "sitnica": da se politička elita iz Republike Srpske odrekne tog entiteta u ime nekakve romantične tlapnje o funkcionalnoj Bosni i Hercegovini. I danas se, uglavnom iz redova hrvatskih komšićoida, ponekad spominje ova besmislena inicijativa Biskupske konferencije kao rješenje svih naših problema.

Slično bi se moglo reći i za najnoviju inicijativu koja dolazi iz HRS-a. Nužan preduvjet da se ona ostvari je ponajprije netko sa suprotne, bošnjačke strane, tko bi prihvatio sličan koncept, što praktički znači konačno odustajanje od Bosne i Hercegovine kao "građanske države", što je ravno očekivanjima da će republičkosrpska politička elita samoukinuti Republiku Srpsku ili da će se Sunce zavrtjeti oko Zemlje.

Postoji tu još jedan problem, barem kada je riječ o bosanskohercegovačkim Hrvatima, a radi se upravo o famoznoj "demografiji": Hrvati danas u Bosni i Hercegovini nemaju više kadrovskih kapaciteta niti za dobro kulturno-umjetničko društvo, a kamo li za nešto više. Naš krajnji domet u ovom trenutku je uspješno organiziranje svadbi i sahrana.

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Bljesak.info. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezan autor.