Svakoga dana pisao po 500 riječi
Graham Greene, veliki pisac kojega je Andrić pobijedio u utrci za Nobelovu nagradu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Na današnji dan prije 120 godina, 2. listopada 1904. rođen je u Berkhamstedu veliki engleski književnik Graham Greene.
Nakon studija u Oxfordu, obratio se (1926) na katoličanstvo. U Londonu je pisao za književne listove, uređivao (1937) kratkotrajni ali glasoviti Night and Day; bio je filmski kritičar londonskog Spectatora.
Javio se pjesmama (1925), potom romanima, od kojih je zapažen treći, Carigradski vlak (1932), prvi u nizu romana što će ih nazvati razonodama (entertainments), a koji su postali dio njegova književnog identiteta: u konvenciji trilera, špijunskih i pustolovnih romana, na pozadini gotovo metafizičkih uzroka, propituje moralne dvojbe što ih u njegovih protagonista izaziva sukob savjesti i lojalnosti, npr. gangstera u romanu Brighton Rock (1938).
Uz mjesni kolorit romana, kojima su radnje obično smještene u nekoj od neuralgičnih točaka stvarnih političkih zbivanja što ubrzo dolaze u središte svjetske pozornosti – npr. u Meksiko, Moć i slava (The Power and the Glory, 1940), u Vijetnam, Mirni Amerikanac (The Quiet American, 1956), na Kubu, Naš čovjek u Havani (Our Man in Havana, 1958), na Haiti, Komedijaši (The Comedians, 1966) i dr. – odlika je njegova stila i zasićena atmosfera koju stvara jezgrovitim opisima prepunima značajnih pojedinosti.
Trajna zaokupljenost religijskim i političkim motivima, grijehom i moralnim padom u posrnulom svijetu u kojem vlada besmisleno ratovanje, nasilje i fizička propast, tema su i njegovih potonjih romana, npr. Ljudski faktor (The Human Factor, 1978). Većina je njegovih romana ekranizirana.
Pisao je i filmske scenarije (kadikad adaptacije vlastitih romana) od kojih su najistaknutiji oni za filmove redatelja Carola Reeda Bjegunac (Odd Man Out, 1947), Pali idol (The Fallen Idol, 1948) te osobito Treći čovjek (1949; scenarij je potom preoblikovao u roman 1950). Jedan je od najčitanijih engleskih pisaca XX. stoljeća.
Godine 1961. bio vrlo blizu dobivanja Nobelove nagrade za književnost, koju je te godine na opće iznenađenje dobio Ivo Andrić.
Isključenje Greenea, koji je bio u užem krugu kandidata za dobivanje Nobelove nagrade za književnost od 1948. godine, obrazložio je tada ondašnji stalni tajnik Švedske akademije Anders Österling rekavši da "njegova najznačajnija književna djela pripadaju prevladanom razdoblju".
Umro je 3. travnja 1991. godine u Veveyju, na obalama Ženevskog jezera.
