FOTO | Mostar postao središte razgovora o umjetnoj inteligenciji

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru otvorena je jubilarna deseta Međunarodna znanstvena konferencija ''Identiteti – Kulture – Jezici''.

Tema ovogodišnje konferencije je Umjetnost – Umjetna inteligencija – Umjetna stvarnost.

Prodekan za znanost FFMO, prof. dr. Marko Odak pojasnio je kako tema konferencije ove godine nosi naziv ''Umjetnost, umjetna inteligencija i umjetna stvarnost'' jer je upravo to bilo aktualno u 2023. godini.

''U ovih 10 godina istraživali smo razne teme, ovisno o aktualnostima, vezali smo ju za književnost, pa je recimo povodom tiskanja 500. obljetnice Marulićevog djela 8. konferencija bila Marko Marulić i njegovo doba'', pojasnio je Odak.

''Deveta se bavila politološkim procesima i pitanjima, a kada smo razmišljali o temi za ovogodišnju konferenciju imali smo na umu to da, ako 2023. godinu promatramo u kontekstu tehnologije možemo reći da ju je obilježila umjetna inteligencija. Na konferenciji je više od 100 sudionika iz Estonije, Slovenije, Hrvatske, BiH...To je pokazatelj da je konferencija prepoznatljiva u široj akademskoj znanstvenoj zajednici'', dodao je.

Znanstvena strategija Filozofskog fakulteta i Sveučilišta u Mostaru naglašava važnost uključivanja studenata 2. i 3 cikulsa u znanstveno-istraživački rad.

''Stoga me posebno veseli da danas među izlagačima imamo studente diplomskog studija i doktorande'', poručio je Odak.

''S obzirom da se radi o jubilarnoj konferenciji i s obzirom da je interdisciplinarni pristup, odlučili smo se za dva plenarna izlagača. To su akademik Drago Štambuk, veleposlanik RH u Iranu, a bio je veleposlanik u Šri Lanki, Indiji, Egiptu, Arapskim zemljama, dok je drugi prof. Predrag Pale, sa Sveučilišta u Zagrebu, osoba koja je zaslužna za uvođenje interneta u RH i osoba koja se smatra ocem hrvatskoj interneta'', zaključio je Odak.

Akademik Drago Štambuk navodi kako na konferenciji govori o cjeloživotnom projektu koji je proglašen nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.

''Čitav život sam se bavio jednom formulom vezanom za zlatnu formu hrvatskog jezika ''ča'' i ''što'', koja zapravo ovom sudu ujedinjuje hrvatske idiome, čakavski, kakavski i štokavski, i na mojoj smotri koja je počela 1991. godine na Braču ravnopravno tretiraju čakavce, kajkavce i štokavce, pjesnike i jednoga od njih se kruni maslinovim vjencem, njegovi se stihovi izaberu, i taj zid od poezije ima 34 pjesme'', naveo je.

''Za mene je to životno ostvarenje. Mnogi nisu razumjeli što to znači, ali ja time ojedinjujem hrvatske idiome, a time ujedinjujem hrvatsko ozemlje, jer jezik jeste ozemlje'', rekao je Štambuk.

Prof. dr. Predrag Pale kaže da su suvremene tehnologije prisutne u svakodnevnom životu.

''Posljednjih godinu dana medijska pažnja je usmjerena na umjetnu inteligencu. Kao tehnolog, koji prati razvoj tehnolgije, pitam se možemo li predvijeti društvene promjene, jer jako je stoga važno da se ovime bavi društvena zajednica'', navodi Pale.

''Za vrijeme pandemije tehnologija nam je pomogla, ali u drugim slučajevima smo vidjeli da to nije baš najbolje'', dodao je.

''Tehnologija je pojačalo onoga što dobro radimo, i jako je važno da se ovom tematikom bavimo interdisciplinarno'',zaključio je ovaj zagrebački profesor.

Inače,  Filozofski fakultet SUM-a konferenciju organizira u suradnji s Fakultetom političkih znanosti i međunarodnih odnosa Sveučilišta Matej Bel u Banskoj Bistrici, Sveučilištem Sjever u Koprivnici, Doktorskom školom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar – Područnim centrom Osijek i Institutom za migracije i narodnosti u Zagrebu.